DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PROBLEMI NJEGE PREBORNIH ŠUMA* Iiig. TOMISLAV SPALJ U referatu ing. Dragišića postavljen je i razrađen problem njege prirodnih ekonomskih šuma NRH. Problem njege prebornih šuma treba posebno istaći, jer se pojavljuje u drugom obliku prema jednodobnim šumama. Odnosi drvnih masa tankih i jakih stabala pokazuju da se u prebornim šumama dosada obavljala najviše sječa jačih debljinskih razreda i da se je u tanje debljinske razrede manje zahvaćalo. Na tanka stabla promjera 10—30 cm otpada 16,799.079 m3 ili 22%, na srednje jaka stabla promjera 30—50 cm 32,154.471 m3 ili 42%, i jaka stabla o.d 51 cm na više 27,898.018 m3 ili 36%. Tanka stabalca su biološki najvažniji razred, a za iskorištavanje šuma važni su viši debljinski razredi. Kod preborne sječe često se nedovoljno pazi na vrste, broj, raspored i kvalitet stabala nižih debljinskih razreda, odnosno biološki važnim razredima naročito ispod taksacijske granice obraća se mala pažnja. Ovakvi gospodarski postupci rezultat su stručnog shvaćanja dijela šumarske operative prema kome u prebornoj šumi nema proreda, čišćenja i njege, jer .se ne mogu primijeniti načini uzgoja jednodobne šume. U prebornoj šumi nalaze se stabla svih debljina, visina i starosti u vrlo različitoj strukturi: pojedinačno, u grupama, skupinama i slojevima i u različitom stadiju razvitka. U jednodobnoj šumi nalaze se pojedini razvojni stadiji na velikim površinama, u prebornoj na malim. Zato i kod preborne šume vrijede osnovna načela usvojena za uzgoj u pojedinom razvojnom stadiju jednodobne šume (Šafar). U jednodobnoj šumi njegom, čišćenjem i proredama odabiru se i uzgajaju najbolja stabla sastojine. Pri tome je uzgajivač uglavnom vezan na etažu vladaj ućih i su vladaj ućih stabala zbog sačuvanja jednodobnosti. U prebornoj šumi slobodniji je jer se može orijentirati na najkvalitetnija stabla bez obzira na etažu. Mladi je naraštaj proizvodno sredstvo jer postepeno prelazi u odraslu sastojinu kad mu se uzgojnim zahvatima omogući da dobije više prostora u zraku i tlu. Uzgajivaču nije svejedno kakvo će biti to sredstvo. On nesmije prirodnim negativnim faktorima prepustiti u mladosti stabalca od kojih traži maksimalni kvantitet i kvalitet proizvodnje u starijoj dobi. Prirodna selekcija razvitka stabalaca karakteristična za mladi naraštaj preborne šume nije identična sa gospodarskom selekcijom koja se izvodi u jednodobnim šumama. Gospodarska selekcija polazi od poznatih * Kao koreferat iznesen na Savjetovanju Saveza šumarskih Društava NRH u Velikoj dana 21. Xt 1962. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 26 <-- 26 --> PDF |
principa genetike — od najkvalitetnijeg sjemena najboljih roditelja, nje govanog mladog naraštaja i konstantnim odabiranjem najboljih fenotipova uzgajaju se sve kvalitetnije populacije. Uzgojni zahvati treba da su i u prebornoj šumi prvenstveno usmjereni na pozitivnu selekciju, na što bolji razvoj najbolje uzraslih stabala, dobro oblikovanog kvalitetnog debla i krošnje, a zatim k uspostavi pravilnog razmjera debljinskih razreda. Se lekciju stabala povoljno je vremenski odvojiti od tehničkih poslova pro cjene i obilježbe i potrebno je povjeriti najstručnijem terenskom osoblju. Intenzivno gospodarenje u savremenom šumarstvu prati sastojinu od poriika do sječe, jednako u jednodobnoj kao i prebornoj šumi. Stablimično gospodarenje u prebornoj šumi iz viših debljinskih stepena proširuje se i na niže i umjesto dosadašnje žetve vertikalno se zahvaća u čitavu sasto jinu, tj. istovremeno se vrši njega mladog naraštaja, preborna proreda i prebor sa kraćim ophodnjicama i principom: često i umjereno. Žetva se podređuje njezi, postaje dio njege da bi se povećala kakvoća drvne mase i financijski prihod. Posebno mjesto u gospodarenju prebornim šumama imaju preborno grupimično i skupinasto gospodarenje. U grupimicnom i skupinastom obliku preborne sastojine su mozaik malih sastojina razne starosti i uzrasta. Prednosti ovog mozaika su manje oštećivanje kod sječe i izvoza, veći kvalitet stabalaca zbog većeg čišćenja od grana i skraćivanje vremena proizvodnje tanjih debljinskih stepena. Uzgajivač mora uskladiti gospodarenje sa prirodnim uvjetima proizvodnje. Za preborne šume ovo je od posebne važnosti. Sastojine na suhim vapnenim tlima, zatim strmim terenima i nepovoljnim ekspozicijama gdje biljnji pokrov ima zaštitnu funkciju, gotovo i nemogu biti intenzivnije njegovane. Sastojine na dubljim vlažnijim tlima povoljnih inklinacija i ekspozicija trebaju se njegovati bez bojazni od šteta na tlo i samu sastojinu. U mješovitim sastojinama jele i bukve, bukva je većinom biološki jača i osvojila je mnoge površine u donjem dijelu sastojine. Njegom sastojina jele i bukve pomoći će se jeli, odnosno poboljšati omjer četinjača. Četinjače imaju za našu kemijsku i drvarsku industriju prioritetnu vrijednost pa zbog toga tu važnost imaju i u uzgajanju. Očetinjavanju se je pristupilo na područjima izvan prirodnog rasprostranjenja pojedin h četinjača, dakle na mjestima gdje će radovi teže uspijevati i gdje su financijska ulaganja znatna. Prvenstvo radova treba međutim dati sastojinama gdje već imamo četinjače, samo što im je potrebno njegom omogućiti nesmetani razvoj. Ovdje je priroda učinila za nas veći dio posla i osigurala uspjeh očetinjavanja uz znatno manje troškove. Pojedine uzgojne radnje u jednodobnoj šumi teže je financirati jer su ulaganja dugoročna. U prebornoj šumi glavne uzgojne radnje su prostorno isprepletene. Grupiranjem uzgojnih radnja i po vremenu imamo nedjeljive radove prostorno, vremenski i financijski. Njega šuma je prema tome jednovremeni trošak preborne sječe i uređenja sječina u pojedinoj sastojini. Ovakvo kompleksno gospodarenje daje bilans direktnih troškova i prihoda za svaku sastojinu, priLkom svakog uzgojnog zahvata. Intenzivnijim gospodarenjem i češćim zahvatima popravlja se i zdravstveno stanje sastojina, jer se prvenstveno uklanjaju fiziološki oslabljena i defektna stabla. 392 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Za intenzivnije gospodarenje stvoreni su u prebornim šumama i povoljni uslovi izgradnjom široke mreže komunikacija. Zbog toga i sa gledišta racionalnog iskorištavanja moramo se orijentirati i na korištenje tanjih stabalaca. Za tanje Sortimente trebaju naša industrijska poduzeća usmjeriti izgradnju postrojenja. Ovim sažetim izlaganjem pokušali smo iznijeti potrebu obavljanja intenzivnije njege prebomih šuma. Istaknemo li da preborne šume obuhvaćaju površinu od 318.815 ha ili 2&% od ukupne površine očuvanih šuma NRH, možemo sagledati i opseg tog zadatka. LITERATURA: 1. Dragišić P.: Problemi njege u prorednim ekonomskim, jednodobnim i prebornim visokim šumama listača i četinjača NR Hrvatske. 2. Marković Lj. i dr Petrović: Nega šuma u Srbiji, (Beograd 1961.) 3. Šafar J.: Oplodna ili preborna sječa u bukovim šumama, osvrt i razmatranja o načinu uzgajanja na dinarskom području (Šumarski list 9—10 1962.). 4. Šafar J.: Problem i pojam skupinastog gospodarenja (Šumarski list 8 1962.). 5. Šafar J.: Proces pomlađivanje jele i bukve u Hrvatskim prašumama (Šumarski list, 11 1953.). 6. Šafar J.: Pomlađivanje jele na planinskom području Hrvatske (Šumarski list 11—12 1957.). 7. Šafar J.: Uzgojni oblici sastojina u prebornim šumama (Narodni šumar 1—2 1956.). 8. Šafar J.: Problemi njege mladog naraštaja u prebornim šumama (Šumarski list 11—12 1954.). 9. Šafar J.: Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele (Zagreb, 1955.). 10. Šafar J.: Prorede u prebornim šumama (Šumarski list 5—6 1949.). |