DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 21 <-- 21 --> PDF |
mogu se svakako vršiti tzv. grubi zahvati prevršivanjem krošanja i upotrebom herbicida, čime samo donekle pomažemo uzgojno vrijednim stabalcima u neravnoj borbi za samoodržanje. I za otvorene sastojine, u prošlim godinama, u toj starosti, radi nekonjukturnog ogrjeva, bilo je teško naći ekonomsko opravdanje za provođenje uzgojnih radova; no danas se je popravilo stanje u tom pogledu (potražnja ogrjeva). Kao poseban šumsko-uzgojni i ujedno ekonomski problem, javlja se, problem iskorištavanja velikih sječivih drvnih prorednih masa u odraslijim jednodobnim sastojinama u starosti od 41 godinu pa dalje, kao i u prebornim sastojinama. Za jednodobne visoke sastojine površine dobnih razreda prema posljednjim podacima ,iznašaju ha: 1—40 god., 281.703 sa 13,364.000 m3; 41—80: 237.692 ha sa 47.115.000 m3; 81—100: 55.575 ha sa 13,584.000 m* 101—120: 27.374 ha sa 6,179.000 m:i; 121 i više: 27.454 ha sa 6,327.000 m3. Opaska: vidi prilog — tabela 1 a i tabela 2. Sa uzgojne tačke gledišta mi moramo tražiti odgovarajuća šumskouzgojna rješenja — za nas, danas i u budućnosti — u našim najvažnijim čistim i mješovitim sastojinama II. dobnog razreda u površini od 237.692 ha. Zašto. To su, u prosjeku, srednjodobne, s obzirom na debljinsku strukturu, za nas i za naše prirodne uslove — uslijed prevelikog broja stabala u gornjim etažama — pretanke sastojine; one su dosada slabo ili nikako njegovane. Do ove konstatacije, došli smo na osnovu velikog broja istraživačkih ploha našeg Instituta; ove podatke smo dostavili operativi. To potvrđujemo i usporedbom sa prirasno prihodnim tablicama. Za te sastojine neophodno je potrebno primjeniti selektivne prorede svuda gdje za to postoje uslovi (donja etaža). Primjenom selektivnih proreda, postepenim uklanjanjem nekvalitetnih stabala, istina, napada veća količina gorive drvne mase; tu se javlja odmah i ekonomsko pitanje tj. unovčenje. Danas je to riješeno. Potražnja goriva raste; kod bukve, celuloza izvlači gorivo; kod hrasta, gorivo i tanin, izvlači tanka tehnička oblovina i rudno drvo. Kod primjene selektivnih proreda jačim razmicanjem krošanja, aku mulira se svjetlonosni prirast na kvalitetnim — tehničkim stablima gor njih etaža; povećava se debljinski prirast; dolazimo mnogo ranije do debljih, kvalitetnih sortimenata — trupaca, što je od velike važnosti za ugroženu alimentaciju drvarske industrije, koja više ne može očekivati, a ni računati, na jake trupce kao nekad, nego na trupce tanjih dimenzija iz prvih jačih proreda dosada slabo njegovanih sastojina (između 20—25 cm). Ovo povlači neizbježnu preorijentaciju u pogledu proreza i iskorište nja. To je pitanje, koje treba da obuhvate naši drugovi iz prerađivačke industrije. Mi možemo o tom dati pouzdane podatke, koje ovdje ne izno simo radi pomanjkanja prostora. Za sastojine od 71—-100 godina na površini od 55.575 ha, prema našem poznavanju, smatram, da su one danas u takvom stanju, da ih moramo poštediti; one su velikim dijelom uzgojno jako tretirane zbog potrebe na trupcima. To vrijedi naročito za hrastove sastojine, gdje su jača proga ljivanja nepovoljno djelovala na tlo (zakorovljenje) i stvorila nepovoljne uslove za pretpomlađivanje. |