DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
uređajne osnove mogu biti kočnica uzgojnim radovima ili bi te postavke trebalo ispraviti. 6. Korištenje drvne mase koja napada iz šumsko-uzgojnih radova Kao izuzetno težak problem kod uzgoja šuma, kod provođenja´uzgojnih radova, jeste problem unovčenja drvne mase koja se dobije sječom stabala. Ovaj problem moramo istodobno promatrati sa gledišta šumsko- uzgojnog i ekonomskog. Neosporno je, da je operativi vrlo teško kod realizacije godišnjih drvosječnih prijedloga sječa naći povoljna i obostrana rješenja s obzirom na: izbor lokacija sastojina za njegu šuma, otvorenost šumskih predjela i mogućnost unovčenja posječene drvne mase. Najpovoljnija obostrana rješenja nalazimo sigurno kod provođenja sječe stabalaca u fazi: pomladka, mladika i guštika do prvih tzv. sitnih proreda u starosti sastojina od 1—20 godina pa do tankih letvika, gdje posječena posve tanka stabalca dimenzija tankih šiba do tankog pruća, s obzirom na lokacije izabranih površina za uzgojni »tretman« i novčanu vrijednost, ne predstavlja nikakav problem. Ta posječena stabalca ostaju ležati, i nakon rastvorbe, služe za popravak proizvodne snage tla. Prema tome, nesmije i ne može operativi služiti kao izgovor za neprovođenje uzgojnih radova za tu fazu razvoja sastojina ,ekonomski momenat«. Dapače uzgojne radove za tu fazu razvoja moramo uzeti kao uzgojni »imperativ« i to naročito u neotvorenim šumskim predjelima, pošto provođenjem uzgojnih radova za tu fazu razvoja, u neotvorenim šumskim predjelima, dovodimo sastojine u takvo stanje, da one do otvaranja šumskih predjela izgradnjom šumskih komunikacija i do prvih proreda, daju ne samo vrednije i deblje Sortimente ,nego postaju uzgojno vrijedne (kvalitet). Naprotiv, najnepovoljnija rješenja nalazimo kod nenjegovanih i neotvorenih prirodno osnovanih sastojina u starosti od 21—40 godina, a kako se to najbolje vidi prema debljinskoj strukturi stabala iz slijedeće tabele: Srednji promjer {1,30-u cm) Godina hrast bukva 21—30 7,6 7,2 31—40 11,4 10,2 41—50 15,8 13,9 51—60 20,6 17,8 61—70 25,4 22,3 71—80 31,1 27,6 81—90 34,3 30,1 Opaska : Ovakvu debljinsku strukturu dobili smo na temelju podataka sa pokusnih ploha našeg Instituta. U takvim sastojinama je i redovno velik napad drvne mase (najmanje od 20—60 nvVha (veliki broj predrasta); promjeri od 1—16 cm. S ekonomske tačke gledišta teško je naći odgovarajuća rješenja za takve sastojine; tj. unovčenje drvne mase. Tu dolazi jedino u obzir paljenje uglja koji je, ako se radi o bukvi i grabu, obično prvorazredan (kanella). Ako ne bi mogli u konkretnim sastojinama vršiti detaljnu njegu, |