DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Stojimo na stanovištu, da je intenzivne radove na njezi šuma, specijalno njezi mladika i guštika, onako, kako to racionalno i napredno šumsko- gospodarenje zahtijeva, nemoguće izvršiti bez stalnih šumskih radnika specijalista za njegu šuma. Polazeći s toga stanovišta, s obzirom na neodgodive zadatke i radove pred kojima stoji naše šumarstvo, a koji su određeni drugim 5-godišnjim planom za njegu šuma, iznosimo ovo kao vrlo težak problem »potrebu radne snage«. No, prednji račun ne treba da nas obeshrabri. On treba da bude samo svjesna spoznaja i opomena, da bez 100% angažovanja svih za taj rad raspoloživih stručnih radnih snaga, nema ni približnog izvršenja postavljenih zadataka. 5. Napad drvne mase iz uzgojnih zahvata u odnosu na šumsko-uredajne elaborate — gospodarske osnove Operativa često ističe kao kočnicu u radu na njezi šuma kod provođenja proreda, nerazmjer koji nastaje između godišnjih planom određenih prorednih drvnih masa prema uređajnim osnovama i stvarno postignute drvne mase. Podaci proreda u uređajnim osnovama sastavljeni su na temelju prirasno prihodnih tabela. Pošto prirasno prihodne tabele ne iskazuju drvnu masu prorede u sastojinama mlađim od 30 godina, to i uređajne osnove ne iskazuju tu masu, ili je iskazuju u vrlo malom iznosu, i redovno ne većem od 10—15 irr´Vha. Istraživanja Instituta, a i praksa su dokazali, da se drvna masa prvih proreda u dosad nenjegovanim sastojinama mlađim od 30 godina kreće u razmjeru od 20—430 mVha, rijetko manjom, a često većom od iskazane. Uslijed takvih razlika dolazi kod izvršenja proreda do problematičnih nerazmjera između stvarnog stanja u sastojini i plana proreda. Drugim riječima ,to izgleda ovako: neka šumarija ima plan sječe od 20.000 m3 godišnje, od čega 14.000 m:l glavnog sječnog prihoda i 6.000 m3 drvne mase proreda. Pretpostavimo, da je uređajnom osnovom predviđeno, da se drvna masa od 6.000 m3 proreda postigne na površini od 400 ha, sa intenzitetom od 15 nr´/ha i da je baš tu čitavu površinu bezuvjetno potrebno prorijediti. No, međutim, stvarna potreba sastojine traži jače razmicanje krošanja, tj. da se posiječe najmanje 30 nvVha (a to je gotovo donja granica onog što se stvarno postiže proredama u praksi), to u tom slučaju šumariji preostaju sada tri mogućnosti: — da izvrši proredu na cijeloj površini u količini kako joj nalaže stvarno stanje i postigne drvnu masu proreda od 12.000 m3, te time znatno premaši predviđeni plan proreda, što se u praksi ne dozvoljava (inspekcija), — da proredu izvrši na polovici predviđene površine prema stvarnom stanju, te posiječe drvnu masu proreda od 6.000 m3, čime nije premašen plan proreda, ali je polovica površine ostala uzgojno neobrađena, — da proredu izvrši na cijeloj površini sa intenzitetom kojeg predviđa uređajna osnova te postigne drvnu masu proreda od 6.000 m3, ali uzgojno ne učini ništa ili vrlo malo. Zbog toga se postavlja pitanje za diskusiju, da li je primarnije, da šumarije premaše plan proreda, i uzgojno pravilno obrade čitavu prorednu površinu, ili da se drže plana proreda i uređajne osnove, ali uzgojne radove u tom slučaju izvrše samo djelomice ili nedovoljno, kao i to, da li postavke 385 |