DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 18 <-- 18 --> PDF |
tom pomoći radnim ekipama na njezi šuma. Stručna kvalifikacija ovim načinom rada itekako bi došla do izražaja i blagotvorno bi se odrazila na unapređenje gospodarenja šumama. Operativne radove na njezi šuma prema striktnim uputama šumara- biologa i pod njegovom punom stručnom odgovornošću, treba da vrše poslovođe uzgojnih radilišta sa kvalifikacijama šumarskih tehničara. Praktično uzevši, detaljna izvedba ovih radova ovisi o šumarskim tehničarima, a u detaljima je veličina, odgovornost i značaj tih radova. Ovi kadrovi ne smiju za praktične radove iz njege šuma biti slabije osposobljeni od šumarskih inženjera. Sigurno je, a što je u ranijem izlaganju istaknuto, da specijaliziranog operativnog kadra nemamo dovoljno. I ovdje se nameće hitna potreba teoretske i praktične obuke. Konkretnim stručnim radom, oslobođen administrativn h i drugih sekundarnih obaveza, šumarski tehničar bi zauzeo mjesto u struci za koje je i školovan. U šumarstvu, a posebno kod njege šuma, moglo bi se uzeti kao uvriježeno pravilo, obratno drugim strukama, da nekvalificirani radnici izvode složene praktične zadatke i to velikim dijelom bez dnevnog nadzora. Ovakav rad nije se odmaknuo od empirije; on je štetan za napredno gospodarenje i ne može se više tolerirati u našoj praksi. Riješiti problem kvalifikovane radne snage ne možemo, a da ne potražimo glavne uzroke toga stanja. Manuelni rad u šumarstvu karakterizira periodičnost, teški uslovi rada (atmosferilije) i nestalnost mjesta rada, česta nebriga o osnovnim radnim i životnim prilikama šumskih radnika. Stalnim šumskim radnicima je prvenstveno potrebno osigurati konstantan posao uz zasnivanje stalnog radnog odnosa. Stručnom šumskom radmku, kroz posebne tečajeve i ispite, specijalno o njezi šuma, treba omogućiti sticanje potrebnih kvalifikacija. Stručan školovan radnik umij et će, da uz usku saradnju sa neposrednim rukovodiocem, izvrši kvalitetne zadatke njege, čišćenja i proreda. Veća kvalifikacija treba da se prvenstveno odrazi i na prihodu radnika. I o ovom problemu treba da se povede diskusija na ovom Plenumu. 4. Radna snaga Pretpostavimo li, da će se za radove na njezi i čišćenju prosječno utrošiti po hektaru 8 radnika-dana, to za 299.000 ha treba 2,392.000 radnika dana. Računamo li vrijednost jednog radnika sa 1.000 din bruto, to za 2,392.000 radnika dana trebamo 2,,392,000.000 din što približno odgovara planiranoj brojki utroška za njegu i čišćenje u brutto proizvodu. Razdijelimo li planiranu brojku na tri dijela, izlazi da nam je godišnje potrebno 764.000 radnika dana sa 764,000.000 dinara. Želimo li predviđene radove na njezi i čišćenju obuhvatiti petogodišnjim planom, moramo pretpostaviti, da će se nakon određenog vremena, radovi na njezi i čišćenju morati povratiti u pojedine sastojine. Zbog toga bi predviđeni petogodišnji plan njege i čišćenja sastojina morao izgledati kako slijedi: Potrebna radna snaga (radnika-dana) Potrebna novčana(u 000 din) sredstva I 478.000 478.000 II 526.000 526.000 III 574.000 574.000 IV 622.000 622.000 V 670.000 670.000 384 |