DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 15     <-- 15 -->        PDF

tlonosnog prirasta na izabranim stablima i uz to još posve kvalitetnu malu.
Odgovor možemo naći, gledajući realno na današnje stanje naših postojećih
ekonomskih šuma, u forsiranoj i najintenzivnijoj i vrlo elastičnoj
njezi šuma primjenom savremenih dostignuća nauke i prakse, razumljivo
uz odgovarajuću organizaciju rada; ona nesmije biti administrativna i troma,
nego vrlo dinamična, napredna, elastična i ekonomična; i ovim pitanjem
treba da se pozabavi diskusija.


8. Ekonomika treba da nađe sve veću primjenu u šumskoj proizvodnji;
ona tu nalazi naročito plodno polje rada; ona treba da dođe do izražaja
prvenstveno kod izbora drveća s obzirom na njihove upotrebne vrijednosti,
kao i kod tzv. »prelaznih« sastojina u pogledu njihova daljnjeg podržavanja
do sječne zrelosti; o čemu smo već naprijed govorili; nadalje kod
pretvorbe čistih sastojina u mješovite sastojine, kombinacijom heliofilnih
i skiofilnih vrsta, radi iskorištenja proizvodne snage tla i akumulacije
svjetlosnog prirasta.
2. Financiranje šumsko-uzgojnih radova
Usporedimo li površine šuma na kojima dosad nisu izvršeni nikakvi
uzgojni radovi (104.804 ha) sa ukupnom površinom očuvanih jednodobnih
šuma na području NRH, izlazi, da sastojine u kojima do danas nisu izvršeni
nikakvi uzgojni zahvati učestvuju u ukupnoj površini očuvanih šuma sa
10%. Stojimo na stanovištu, da je i na dijelu površine od 194.196 ha na
kojoj su prošli tek prvi uzgojni zahvati, sigurno potrebno ponoviti te zahvate;
možemo slobodno zaključiti, da površine sastojina na kojima je
hitno potrebno izvršiti uzgojne radove, iznašaju najmanje 15% od očuvanih
šuma.


Kako stojimo sa financiranjem uzgojnih radova? Kod ovog razmatranja
poslužit ćemo se analizom »odnosa brutto proizvodnje«, amortizacije
za regeneraciju šuma, troškova, te uzgojnih radova na njezi mladika i guštika
za 1961. god., prema planu proizvodnje koja je ostvarena kod naših
privrednih poduzeća, tj. šumskim gospodarstvima u 1961. god.


Prema planu ostvarenja brutto proizvodnje za 1961. god., predviđeno
je ostvarenje brutto pro´zvoda od 23,,677,542.000 din od čega je na amortizaciju
II. otpalo 2,,007,014.000 din ili 8,5%.


Predviđeno je, da radovi na njezi i čišćenju šuma sudjeluju novčano
u amortizaciji II. sa 297,872.000 din ili 14%. Usporedi li se vrijednost predviđena
za radove njege i čišćenja šuma sa ukupnim predviđenim brutto
proizvodom to proizlazi, da na radove i čišćenja od ukupnog brutto proizvoda
otpada svega 1,2.%.


Mnogo veći nesrazmjer nastaje, ako se usporede podaci realizacije. Dok
je brutto proizvod ostvaren sa 27,,330,700.000 din, te prebačen sa 15%,
amortizacija A II ostvarena je sa svega 1,,916,200.000 din; ona je manja
za 5% od planirane. U tako smanjenoj amortizaciji, radovi na njezi i čišćenju
mladika i guštika učestvuju sa 175,770.000 din ili svega 9,2% prema
predviđenih 14%. Usporedimo li ostvarene troškove njege i čišćenja sa
ostvarenom brutto proizvodnjom izlazi, da radovi na njezi i čišćenju učestvuju
u ukupnoj brutto proizvodnji sa svega 0,64%.


Učešće površine sastojina u kojima je potrebno izvršiti radove na
njezi i čišćenju u odnosu na ukupnu površinu očuvanih prirodnih šuma —