DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 15 <-- 15 --> PDF |
tlonosnog prirasta na izabranim stablima i uz to još posve kvalitetnu malu. Odgovor možemo naći, gledajući realno na današnje stanje naših postojećih ekonomskih šuma, u forsiranoj i najintenzivnijoj i vrlo elastičnoj njezi šuma primjenom savremenih dostignuća nauke i prakse, razumljivo uz odgovarajuću organizaciju rada; ona nesmije biti administrativna i troma, nego vrlo dinamična, napredna, elastična i ekonomična; i ovim pitanjem treba da se pozabavi diskusija. 8. Ekonomika treba da nađe sve veću primjenu u šumskoj proizvodnji; ona tu nalazi naročito plodno polje rada; ona treba da dođe do izražaja prvenstveno kod izbora drveća s obzirom na njihove upotrebne vrijednosti, kao i kod tzv. »prelaznih« sastojina u pogledu njihova daljnjeg podržavanja do sječne zrelosti; o čemu smo već naprijed govorili; nadalje kod pretvorbe čistih sastojina u mješovite sastojine, kombinacijom heliofilnih i skiofilnih vrsta, radi iskorištenja proizvodne snage tla i akumulacije svjetlosnog prirasta. 2. Financiranje šumsko-uzgojnih radova Usporedimo li površine šuma na kojima dosad nisu izvršeni nikakvi uzgojni radovi (104.804 ha) sa ukupnom površinom očuvanih jednodobnih šuma na području NRH, izlazi, da sastojine u kojima do danas nisu izvršeni nikakvi uzgojni zahvati učestvuju u ukupnoj površini očuvanih šuma sa 10%. Stojimo na stanovištu, da je i na dijelu površine od 194.196 ha na kojoj su prošli tek prvi uzgojni zahvati, sigurno potrebno ponoviti te zahvate; možemo slobodno zaključiti, da površine sastojina na kojima je hitno potrebno izvršiti uzgojne radove, iznašaju najmanje 15% od očuvanih šuma. Kako stojimo sa financiranjem uzgojnih radova? Kod ovog razmatranja poslužit ćemo se analizom »odnosa brutto proizvodnje«, amortizacije za regeneraciju šuma, troškova, te uzgojnih radova na njezi mladika i guštika za 1961. god., prema planu proizvodnje koja je ostvarena kod naših privrednih poduzeća, tj. šumskim gospodarstvima u 1961. god. Prema planu ostvarenja brutto proizvodnje za 1961. god., predviđeno je ostvarenje brutto pro´zvoda od 23,,677,542.000 din od čega je na amortizaciju II. otpalo 2,,007,014.000 din ili 8,5%. Predviđeno je, da radovi na njezi i čišćenju šuma sudjeluju novčano u amortizaciji II. sa 297,872.000 din ili 14%. Usporedi li se vrijednost predviđena za radove njege i čišćenja šuma sa ukupnim predviđenim brutto proizvodom to proizlazi, da na radove i čišćenja od ukupnog brutto proizvoda otpada svega 1,2.%. Mnogo veći nesrazmjer nastaje, ako se usporede podaci realizacije. Dok je brutto proizvod ostvaren sa 27,,330,700.000 din, te prebačen sa 15%, amortizacija A II ostvarena je sa svega 1,,916,200.000 din; ona je manja za 5% od planirane. U tako smanjenoj amortizaciji, radovi na njezi i čišćenju mladika i guštika učestvuju sa 175,770.000 din ili svega 9,2% prema predviđenih 14%. Usporedimo li ostvarene troškove njege i čišćenja sa ostvarenom brutto proizvodnjom izlazi, da radovi na njezi i čišćenju učestvuju u ukupnoj brutto proizvodnji sa svega 0,64%. Učešće površine sastojina u kojima je potrebno izvršiti radove na njezi i čišćenju u odnosu na ukupnu površinu očuvanih prirodnih šuma — |