DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 13 <-- 13 --> PDF |
U čemu smo najviše griješili do danas kod izvršenja radova postavljenih prvim 5-godišnjim planom? 1. Planske postavke drugog 5-godišnjeg plana za njegu šuma su globalne; one su istodobno posve minimalne s obzirom na »vapijuće« radove iz njege šuma na ogromnoj površini najmlađeg dobnog razreda od cea 300.000 ha. Međutim, ništa ne stoji na putu šumskim gospodarstvima kao privrednim poduzećima, da iz akumuliranih novčanih sredstava, iz amortizacije II. (u kasnijem razmatranju A II.), s kojom slobodno raspolažu u okviru namjene, osiguraju daleko veća novčana sredstva za njegu šuma, nego što su određena republičkim planskim globalima. Ona su to dužna učiniti tim više, što su dobila daleko manja zaduženja prvim 5-godišnjim planom za njegu šuma s obzirom na stvarno stanje i potrebe njege, i što je procenat udjela njege šuma u A II. neobično nizak. O tom govorimo pod tačkom 2 »Financiranje šumsko-uzgojnih radova«. 2. Davanje prioriteta kod izbora sastojina za njegu šuma. Prioritet smo trebali dati onim sastojinama, kod kojih pravovremenim uzgojnim zahvatima, pravovremenim ulaganjem najpotrebnijih i najekonomičnijih novčanih sredstava, postizavamo najbolji i najveći uspjeh, a ne onim sastojinama, kojima uzgojni zahvati dolaze prekasno i redovno ostaju bez rezultata, a štaviše, ponekad su i štetni. Pravovremene uzgojne radnje su u pravilu i najjeftinije. Cesto i s malim novčanim sredstvima, ako su pravovremeno uložena, u velikoj mjeri, rješavamo srž uzgoja (kvalitet i omjer smjese). Još uvijek imamo vremena da ispravimo pogrešna planiranja. To je u okviru vlastite razrade plana, odnosno planskih globala svakog pojedinog šumskog gospodarstva. 3. Nepoznavanje osnovnih faza razvoja drveća i sastojina vodi do posve pogrešne primjene načina njege, a tim i rasipanja i nepotrebnog trošenja novčanih sredstava. — Najčešći je slučaj posve krive primjene uzgojnih zahvata, u nenjegovanim odraslim gušticima, koji su prešli u stadij tankih letvika^ to je slučaj kod tzv. »zakašnjelog čišćenja«, gdje se umjesto tzv. »prvih sitnih proreda« u letvicima, provodi tobožnje spašavanje, već u velikom dijelu umirućih stabala; žrtve su pritom stabilna stabla gornje etaže. — U odraslim, nenjegovanim gušticima sijeku se najjača a ujedno za uzgoj najbolja proizvodna stabla, koja su se već afirmirala kao najbolji tzv. »nosioci grupa«, samo zato, što su jaka, i što svojim uzrastom tobože štete okolini. Kakva je to okolina? To su nestabilna stabla čija je uzgojna vrijednost vrlo problematična. — U dobro obraštenim mladićima gdje je broj stabalaca na 1 m2 prevelik (40—70), ne vrši se izbor, tj. selekcija stabala, a još manje »regulisa^ nje« omjera smjese. U ovom stadiju razvitka, primjenom pozitivne i negativne selekcije stabala, rješava se najbolje pitanje uzgoja budućih kvalitetnih sastojina, a naročito pitanje željenog omjera smjese stabala. U tu svrhu dovoljna su dva do četiri pravovremena uzgojna zahvata. Ovo govori zato, da nas više nemagu kod njege mladika zadovoljiti tzv. »grubi uzgojni zahvati« već »detaljni«. O tom treba da se izjasne na ovom Plenumu, u diskusiji, naši stručnjaci — praktičari sa terena. 4. Primjena genetike u uzgoju šuma uopće, specijalno u njezi ekonomsko vrijednih visokih šuma, došla je već do izražaja, u velikoj mjeri, |