DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— da smo novim 5-godišnjim planom obuhvatili njegu mladika i guštika
na preostalim, dosad nenjegovanim površinama, kao i to, da pritom
nismo planski obuhvatili daljnje uzgojne radove na dosad jednokratno
pređenim površinama . . .
GOVORE DOVOLJNO UBJEDLJIVO I JASNO, DA SE MI DANAS
PONOVNO NALAZIMO U POČETNOM STANJU UZGOJNIH ZADATAKA
I DA STOJIMO:


— prvo, pred vrlo složenim uzgojnim problemima njege, za nas, najtežeg,
s obzirom na kvalitetu budućih sastojina, najvažnijeg, najmlađeg
dobnog razreda;
— drugo, pred problemima koji su u vezi sa provađanjem selektivnih
proreda, naročito intenzivnih proreda, kao i iskorištavanjem prorednih
masa u odraslijim sastojinama od 60 godina starosti pa dalje (svjetlosne
prorede);
— treće, da mi dosad nismo pristupili njezi naših sačuvanih prebornih
šuma na površini od 436.756 ha iako se uređajnim elaboratima određuju
čišćenja i prorede (na njezi prebornih šuma nešto je počelo raditi Šumsko
gospodarstvo Delnice). Podataka o izvršenoj njezi prebornih šuma, prema
odredbama uređajnih osnova, nemamo. Jedino, nalazimo u izvještaju o
radu za 1957. god. stručnog udruženja Sumarskc-privrednih organizacija
Hrvatske, da se u prebornim šumama pristupilo njezi ,oslobađan]u jelovog
pomladka i to, radi iskustva, oprezno.
Za nas je vrlo važno pitanje njege prebornih šuma; to pitanje ne smije
ostati neobuhvaćeno. O tom treba govoriti na ovom skupu.


Mi ćemo u našem daljnjem razmatranju obuhvatiti slijedeće najvažnije
probleme:


1. Planiranje šumsko-uzgojnih radova
Ovo planiranje treba da obuhvati prostorno i vremensko izvršenje svih
radova na njezi sastojina. S obzirom na dugoročni karakter šumske proizvodnje,
ono mora biti dugoročno, a kao takvo, treba da obuhvati: cjelokupnu
površinu njege sastojina za tačno određeni vremenski period; vrst
i način njege s obzirom na: vrst drva, biljno-sociološki sastav, omjer smjese,
starost, postanak sastojine i tok razvitka; predvidivi utvrđeni broj uzgojnih
zahvata prema prioritetima sastojinskim za taj period; otpadajući dio površine
na jednu godinu i kontrolu izvršenja uzgojnih radova; utrošak
radnog vremena i novčanih sredstava prema broju posječenih stabalaca
i njihovoj visini; potrebu radne snage i oruđa za njegu.


Valjano planiranje šumsko-uzgojnih radova traži detaljno poznavanje
stvarnog stanja. Ono mora da potekne odozdo, sa terena, i od stručnih
rukovodilaca, koji najbolje poznaju: strukturu sastojina, biljno-sociološki
sastav sastojina, naročito omjer smjese, način postanka sastojina i dinamiku
dosadašnjeg toka razvoja sastojina. Na temelju poznavanja svih tih
potrebnih elemenata, može operativa sastaviti dobar plan šumsko-uzgojnih
radova, koga u daljnjoj razradi prihvaćaju i odobravaju nadležni forumi za
plan. Da li smo mi tako postupili kod sastava prvog 5-godišnjeg plana, to
treba da pokaže diskusija na ovom Plenumu.


Za nas je danas vrlo važno, da se osvrnemo na sva stručna pitanja koja
su u vezi sa planskim postavkama i njihovim izvršenjem.