DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— da smo novim 5-godišnjim planom obuhvatili njegu mladika i guštika na preostalim, dosad nenjegovanim površinama, kao i to, da pritom nismo planski obuhvatili daljnje uzgojne radove na dosad jednokratno pređenim površinama . . . GOVORE DOVOLJNO UBJEDLJIVO I JASNO, DA SE MI DANAS PONOVNO NALAZIMO U POČETNOM STANJU UZGOJNIH ZADATAKA I DA STOJIMO: — prvo, pred vrlo složenim uzgojnim problemima njege, za nas, najtežeg, s obzirom na kvalitetu budućih sastojina, najvažnijeg, najmlađeg dobnog razreda; — drugo, pred problemima koji su u vezi sa provađanjem selektivnih proreda, naročito intenzivnih proreda, kao i iskorištavanjem prorednih masa u odraslijim sastojinama od 60 godina starosti pa dalje (svjetlosne prorede); — treće, da mi dosad nismo pristupili njezi naših sačuvanih prebornih šuma na površini od 436.756 ha iako se uređajnim elaboratima određuju čišćenja i prorede (na njezi prebornih šuma nešto je počelo raditi Šumsko gospodarstvo Delnice). Podataka o izvršenoj njezi prebornih šuma, prema odredbama uređajnih osnova, nemamo. Jedino, nalazimo u izvještaju o radu za 1957. god. stručnog udruženja Sumarskc-privrednih organizacija Hrvatske, da se u prebornim šumama pristupilo njezi ,oslobađan]u jelovog pomladka i to, radi iskustva, oprezno. Za nas je vrlo važno pitanje njege prebornih šuma; to pitanje ne smije ostati neobuhvaćeno. O tom treba govoriti na ovom skupu. Mi ćemo u našem daljnjem razmatranju obuhvatiti slijedeće najvažnije probleme: 1. Planiranje šumsko-uzgojnih radova Ovo planiranje treba da obuhvati prostorno i vremensko izvršenje svih radova na njezi sastojina. S obzirom na dugoročni karakter šumske proizvodnje, ono mora biti dugoročno, a kao takvo, treba da obuhvati: cjelokupnu površinu njege sastojina za tačno određeni vremenski period; vrst i način njege s obzirom na: vrst drva, biljno-sociološki sastav, omjer smjese, starost, postanak sastojine i tok razvitka; predvidivi utvrđeni broj uzgojnih zahvata prema prioritetima sastojinskim za taj period; otpadajući dio površine na jednu godinu i kontrolu izvršenja uzgojnih radova; utrošak radnog vremena i novčanih sredstava prema broju posječenih stabalaca i njihovoj visini; potrebu radne snage i oruđa za njegu. Valjano planiranje šumsko-uzgojnih radova traži detaljno poznavanje stvarnog stanja. Ono mora da potekne odozdo, sa terena, i od stručnih rukovodilaca, koji najbolje poznaju: strukturu sastojina, biljno-sociološki sastav sastojina, naročito omjer smjese, način postanka sastojina i dinamiku dosadašnjeg toka razvoja sastojina. Na temelju poznavanja svih tih potrebnih elemenata, može operativa sastaviti dobar plan šumsko-uzgojnih radova, koga u daljnjoj razradi prihvaćaju i odobravaju nadležni forumi za plan. Da li smo mi tako postupili kod sastava prvog 5-godišnjeg plana, to treba da pokaže diskusija na ovom Plenumu. Za nas je danas vrlo važno, da se osvrnemo na sva stručna pitanja koja su u vezi sa planskim postavkama i njihovim izvršenjem. |