DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Međutim poznati su nam primeri gde je u kratkoj ophodnji i ređoj sadnji, a
u izuzetno dobrim uslcvima sredine postignut izvanredan prinos u topolovim
kulturama.


Treba naglasiti da su one šumske kulture topola koje su bile davane seljacima
prvih godina na korišćenje za poljoprivredne kulture imale uvek veći
prirast od onih koje nisu tako korišćene i to iskustvo je preneto i u savremenu
plantažnu proizvodnju.


Maksimalno postignut prosečni godišnji prirast sa cv. P. robusta u kulturama
topola, u optimalnim uslovima sredine izmeren je na Gročanskoj Adi
(Šumsko gazdinstvo Beograd). U 11 godini on iznosi 38 m´./ha, što odgovara
ukupnoj drvnoj masi od 418 m3/ha. Na »Huginom putu« (S. G. Pančevo) u
8-godišnjoj kulturi sa cv. P. robusta postignuta je drvana masa od 282 m3/ha
odnosno prosečni god. prirast od 35 m3/ha.


Tako postignuti visoki dometi na relativno malim površinama u optimalnim
prirodnim uslovima i bez veće agrotehnike, nastoje se postići u plantažama
kao prosečna proizvodnja na velikim površinama uz pomoć odgovarajućih
agrotehničkih mera (obradom zemljišta, đubrenjem, regulisanjem vlage, načinom
sadnje i si.) tj. stvaranjem optimalnih uslova na velikim površinama.


Neke najvažnije karakteristike savremenog proizvodnog procesa
koji usvaja jugoslovenska praksa


Ako se želi u najkraćim crtama rezimirati tehnološke karakteristike u
Jugoslaviji _usvojene savremene intenzivne plantažne proizvodnje topola, u
uslovima gde je moguće u plantaži gajenje i poljoprivrednih kultura, onda bi
to bilo sledeće:


— Kultivari i klonovi topola koji se danas sa najviše uspeha upotrebljavaju
u praksi jesu: 1-214, 1-154, cv. P. robusta, a zatim cv. P. marilandica, cv.
P. regenerata, cv. P. angulata i još neki uglavnom italijanski klonovi. Italijanski
clon 1-45/51 (koji je u fazi proveravanja) i još neki novi strani i naši klonovi
daju za sada mnogo nade da će biti još produktivniji i na bolesti otporniji.
U mediteranskom i submediteranskom području ide se i sa cv. P. thevestina-
Dode. Od gajenja cv. P. serotina odustaje se sve više u Jugoslaviji radi
slabe otpornosti na bolesti i inače niske produktivnosti.
— Sade se dobro razvijene i odnegovane jake sadnice (5—7 m visine)
obično tipa 2/3 (sadnice sa trogodišnjim korenom i dvogodišnjim nadzemnim
delom), a eventualno i sadnice tipa 2/2, ako su u rasadniku postigle željene
dimenzije.
— Sadnice se proizvode metodom »ožilište — rastilište«. U principu napušten
je metod proizvodnje sadnica preko »matičnjaka«, koji je štetan za
kvalitet i zdravstveno stanje sadnica.
— Prethodna, totalna obrada zemljišta pri podizanju novih plantaža, vrši
se na dubini najčešće 50—80 cm (prema osobinama zemljišta). Krčenje debelih
panjeva za sada je poseban problem. Podesna i jeftina mehanizacija ili oruđe
nije još pronađena i jedinstvenog rešenja za krčenje nema. Za svaki konkretan
slučaj potrebno je naći najekonomičnije rešenje. U našim uslovima na krčenju
panjeva dosta dobre rezultate dali su jaki traktori guseničari: »Caterpilar