DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Međutim poznati su nam primeri gde je u kratkoj ophodnji i ređoj sadnji, a u izuzetno dobrim uslcvima sredine postignut izvanredan prinos u topolovim kulturama. Treba naglasiti da su one šumske kulture topola koje su bile davane seljacima prvih godina na korišćenje za poljoprivredne kulture imale uvek veći prirast od onih koje nisu tako korišćene i to iskustvo je preneto i u savremenu plantažnu proizvodnju. Maksimalno postignut prosečni godišnji prirast sa cv. P. robusta u kulturama topola, u optimalnim uslovima sredine izmeren je na Gročanskoj Adi (Šumsko gazdinstvo Beograd). U 11 godini on iznosi 38 m´./ha, što odgovara ukupnoj drvnoj masi od 418 m3/ha. Na »Huginom putu« (S. G. Pančevo) u 8-godišnjoj kulturi sa cv. P. robusta postignuta je drvana masa od 282 m3/ha odnosno prosečni god. prirast od 35 m3/ha. Tako postignuti visoki dometi na relativno malim površinama u optimalnim prirodnim uslovima i bez veće agrotehnike, nastoje se postići u plantažama kao prosečna proizvodnja na velikim površinama uz pomoć odgovarajućih agrotehničkih mera (obradom zemljišta, đubrenjem, regulisanjem vlage, načinom sadnje i si.) tj. stvaranjem optimalnih uslova na velikim površinama. Neke najvažnije karakteristike savremenog proizvodnog procesa koji usvaja jugoslovenska praksa Ako se želi u najkraćim crtama rezimirati tehnološke karakteristike u Jugoslaviji _usvojene savremene intenzivne plantažne proizvodnje topola, u uslovima gde je moguće u plantaži gajenje i poljoprivrednih kultura, onda bi to bilo sledeće: — Kultivari i klonovi topola koji se danas sa najviše uspeha upotrebljavaju u praksi jesu: 1-214, 1-154, cv. P. robusta, a zatim cv. P. marilandica, cv. P. regenerata, cv. P. angulata i još neki uglavnom italijanski klonovi. Italijanski clon 1-45/51 (koji je u fazi proveravanja) i još neki novi strani i naši klonovi daju za sada mnogo nade da će biti još produktivniji i na bolesti otporniji. U mediteranskom i submediteranskom području ide se i sa cv. P. thevestina- Dode. Od gajenja cv. P. serotina odustaje se sve više u Jugoslaviji radi slabe otpornosti na bolesti i inače niske produktivnosti. — Sade se dobro razvijene i odnegovane jake sadnice (5—7 m visine) obično tipa 2/3 (sadnice sa trogodišnjim korenom i dvogodišnjim nadzemnim delom), a eventualno i sadnice tipa 2/2, ako su u rasadniku postigle željene dimenzije. — Sadnice se proizvode metodom »ožilište — rastilište«. U principu napušten je metod proizvodnje sadnica preko »matičnjaka«, koji je štetan za kvalitet i zdravstveno stanje sadnica. — Prethodna, totalna obrada zemljišta pri podizanju novih plantaža, vrši se na dubini najčešće 50—80 cm (prema osobinama zemljišta). Krčenje debelih panjeva za sada je poseban problem. Podesna i jeftina mehanizacija ili oruđe nije još pronađena i jedinstvenog rešenja za krčenje nema. Za svaki konkretan slučaj potrebno je naći najekonomičnije rešenje. U našim uslovima na krčenju panjeva dosta dobre rezultate dali su jaki traktori guseničari: »Caterpilar |