DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 60 <-- 60 --> PDF |
POVODOM 120-GODIŠNJICE GOSPODARSKOG LISTA Povodom jubilarne izložbe o 50-godišnjici »Hrvatskoslavonskog gospodarskog društva«, koja je održana 1891 god. u Zagrebu, na kojoj je bilo primjerno zastupano i šumarstvo, Ijetopisac je zapisao, da su naši vrli Ilirci u Narodnim čitaonicama razgovarali među ostalim i o uređenju gospodarstva. Kao plod navedenih razgovora bilo je osnivanje »H rvatsko-slavonskog gospodarskog društva« god. 1841.), a nešto kasnije novoosnovano društvo je počelo izdavati stručno-popularni časopis sadanji »Gospodarski List« (26. I 1842). Od tada pa do danas izlazi ovaj časopis. Ovako dugo i neprekidno izlaženje jednoga časopisa u našim uvjetima, gdje se je kroz 120 godina mnogo toga dogodilo, čudo je za sebe. Gospodarski List je najstariji jugoslovenski časopis uopće. On je po starosti kao poljoprivredni časopis treći po redu u svijetu. Najstariji je jedan bavarski časopis »Landwirtschaftlicher Wochenblatt« koji je počeo izlaziti 1810 god., te francuski »Agricul ture pratique« sa početkom izlaženja 1836. Engleska ima časopis »Farme r and Stock-Breeder«, koji je godinu dana mlađi od našega. Oni ispod naslova ove godine ispisuju »119 godin a u si užbi britanske poljoprivrede«. Gospodarski List, kao i Hrvatsko- slavonsko gospodarsko društvo imalo je sveopći narodni značaj. Uostalom G ospodarsko društvo okupljalo je i šumare. IStranice Gospodarskog Lista bile su uvijek otvorene šumarima. To je bilo naročito formiranje samostalnih i stručnih šumarskih formacija. U prvoj Šumarskoj bibliografiji prof. Kauders a ušli su članci iz područja šumarstva iz Gospodarskog Lista u vremenu od 1853—1856. Pa i kasnije, kao i sada Gospodarsk i Lis t stavlja na raspolaganje svoje vStcana Sltucna liteeatuca Vincent ing đr Gustav: VYBER A SLECHTENI V LESNIM HOSPODÄRSTVI (Selekcija i oplemenjivanje u šumarstvu); Statni zemedelske nakladatelstvi, Praha 1962. Knjiga je 21 X 15 cm formata, ima 223 stranice, 95 fotografija, crteža i grafikona, 11 tabela i 1 kartu CSS´R. Autor je čitavu materiju podijelio u stranice problemima šumarstva, naročito kada se radi o opće narodnim zadacima, kao npr. uputstvo o sadnji i podizanju plantaža na bazi kanadske topole, borba protiv gubara, dudovca i si. Gospodarski List ostao je vjeran liniji, koju su mu zacrtali njegovi osnivači prije 120 g\, a to je da vodi borbu za unapređenje poljoprivrede putem članaka, uputstava i obavijesti. To, i samo to, održalo je kroz ove bure i oluje u tako dugom periodu. Jedno je vrijeme (u prvim decenijama) bio opće narodni stručni — pa i naučni časopis. Gospodarsko društvo je imalo i naučne sekcije. Tako u Gospodarskom Listu je objavljen »Syllabus Florae C r o a t i c a e« od J. C. Schlossera i Lj. Vukotinovića. On je jedno vrijeme objavljivao (prije organizacije meteorološke službe) i meteorološko-klimatske podatke o vodostajima naših rijeka. Daleko bi nas odvelo, što je u prvim decenijama izlaženja Gospodarskog Lista sve štampano na njegovim stranicama. Možemo samo spomenuti, da su njegove stranice bile obilato korištene kroz 10 godina u vezi skupljanja materijala za Narodni Muzeum iz kojeg su se razvili i ostali zagrebački muzeji. Imena darovatelja su bila objavljivana u Gospodarskom Listu. Sada je još veća potreba da Gospodarski List izlazi nego prije 120 godina. To ima i posebno značenje i za šumarstvo. Brzorastuće šume i vještački šumski nasadi (plantaže), podizanje poljo- zaštitnih šumskih pojasa i dr. postaju u neku ruku kulture. Organizatori poljoprivrede trebaju biti upoznati sa ovim novim, modernim šumarstvom. Baš o ovim problemima češći su članci. Podizanje i unapređenje poljoprivrede neda se zamisliti bez harmonične ravnoteže s obzirom na šumarstvo. Zbog toga će Gospodarski List sada, u buduće, kao i prije poklanjati potrebnu pažnju problemima šumarstva. Dr J. Kovačević devet poglavlja. Iza svakog poglavlja donosi opširan prikaz literature. Na kraju je prikaz stručne terminologije i kratak sadržaj na ruskom i njemačkom jeziku. Cijena knjizi je 16,40 Č. kr. I. Prirodna selekcija i nastajanje ekotipova U ovom poglavlju autor opisuje uzroke nastajanja ekotipova u šumama srednje |