DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Danas se vide plodovi njegova teškog truda Gdje je prije voda derala i prolomi zieva.li, tu sada nema opasnosti od poplava. Nikolinim nastojanjem mnogi je naš težak uvidio veliku korist od oplemenjivanja voćaka, te se istom od Vežića naučio. Mnoge su hiljade bajama i inog korisnog voća (krušaka, jabuka, oraha, prasaka, trešanja itd.) zasađene marom Vežića. U doba kada je Vežić nastupio službu svega toga nije bilo i dodijeljeno mu je bilo 15 lugara, a danas ih ima 33. Šumar Vežić u svakoj prigodi lijepim načinom upućuje puk u svaku vrstu poljodjelstva, te ga danas težaci ljube kao oca. Općina Drniška sastoji se od 42 odlomka (sela) na ukupnoi prostoriii od 65.898 ha sa pre ko 10.000 ha općinskih šuma i preko 14.000 ha niskih šuma. Preko 346 ha (dosada je) umjetno zašumljeno. To je sve plod neumornog rada i velikog nastojanja drniškog šumara Nikole Vežića. Onu okolicu iednom golu i pustu Vežić je obratio u zelenu dubravu. Divota je sada pogledati šume po drniškim selima. U njima ima svakojake japije, gorivog drva i bogate paše blagu. Na rod, koii se je u prvine protivio pošumljavanju i šumskim zabranama, danas blaeosivlie šu mara Nikolu, jer u odgoju gore vidi svoju vla stitu korist i jedini spas.« Za potkrepu značenja Vežića naves* ćemo neke odlomke iz članka objavljenog u »Spome nici-kalendaru« grkokat. biskupije križevačke 1932, g. Poznavala ga ie čitava kršna gruda, koia ga je rodila, a koju je on zelenim vjencem kitio — Dalmacija njegova. Drniš njegov, u kome je svjetlo dana ugledao i gdje ie službovao kao općinski šumar Ok´aisko-Drn;ški preko četrdeset punih godina. Poznavala ga je i uža Hrvatska, koia ga ie odgojila, a koiu *e on tako žarko ljubio. Poznavao ga je svaki naš pismeni čovjek širom prostrane domaje, ier ie nn mnogim časopisima i drugim listovima li ionom, sočnom hrvastinom u svoioj struci poučavao narod svoi i plemenio ga živom rječju. kno Sto je mučnim djelom oplemenjivao: Pi´ominu, Svilaiu. Oklaj. Moseć brdo i stjenovitu Zagoru. U svakom plemenitom pothvatu u Dalmaciji naći ćete i njega, gdje radi. ne časovito već ustraino. intenzivno i zanosno. Bojao se samo hoćeli ga nasljednik razumijeti i znati nasta vit; t-rno.p´H:° će on prestati, a to ie n´eeovn kolosalno poduzeće pošumljavanje dalmatinskog krša. On ga ie pošumljavao i ozelenio preko tri deset tisuća hektara, a u tadašnje vrijeme vri jednost novčana svega toga iznašala je preko jednog i pol miliona ondašnjih kruna. To je velika vrijednost, težak rad i silan uspieh. Mladi studenti iz pripo.tjskih sela Drniške Krajine onoga vremena (sela Ružica i Kričaka) u svojim pjesmama preko javne štampe bodre svoga naprednog i progresivnog šumara u što temeljitijoj realizaciji njegovih pohvalnih ideja, a u nastojanju za pomoći rodnom kraiu na polju prosperiteta — ekonomskog i prosvjetno -Vuiturnog preporoda zaostalog kraia. I oni VEZICU već tada nagovještavaju, da će na nje gova djela narodnih blagoslova dažditi kiša.« Dosada izneseno dovoljno ilustrira svjetao lik velikog majstora svoga zvanja — N. Vežića. I ovim skromnim prikazom 44 godine poslije njegove smrti na jednoj strani i 44 godine njegovog teškog i mukotrpnog rada na drugoj strani — želi se osvijetliti uspomene i sjećanja i među nama danas na velikog nadšumara. Prema pouzdanim podacima Vežić je samo na području Drniške Krajine za vrijeme svoga službovanja obnovio na goletima i degradiranim površinama šuma tamo gdje su barem mjestimično postojali živi izdanci, a putem uspostava šumskih zabrana preko 30 tisuća hektara šuma panj ača. On je ove šume redovito i stručno njegovao i vremenom još za njegova rada pretvorio u tip vrednijih šuma ovoga načina uzgoja. Još za vrijeme života Vežića, u ovim šumama uzgojena drvna masa predstavljala je samo u materijalnoj vrijednosti, u novčanom izrazu na današnjih preko dvije milijarde dinara. Ova vrijednost podrazumijeva se u šumi, jer je Vežić stalno davao prednost pri uzgoju sortimentima kolarske i selljaeke grade u šumama ovoga tipa. Pored pomenutih šuma na području Krajine Drniške na čistim goletima i na najizrazitijim bujičnim i vjetrorazornim područjima podigao je daljnjih preko 1.500 ha borovih šuma. Na pomenutom prostoru kroz razdoblje svoga službovanja Vežić je mnogo doprinio i podizanjem voćarstva. Njegovom zaslugom podignuto je prema približno dobivenim podacima preko 200 tisuća stabala raznih voćaka. Među podignutim voćkama bilo je i. najplemenitijih odlika svjetskog glasa onoga vremena, a nanose krušaka prema navodima ing. arh. Vilićića. Prema navodima dr Bože Dulibića — kustosa gradskog muzeja grada Šibenika, Vežić je istovremeno, kao nadšumar drniški ujedno bio i glavni revizor šumarstva kotara Knina i Šibenika. Prema ovome Vežić nije podizao šume samo -pomenute na području Drniške Krajine, već i na čitavom području kotareva Knin i Šibenik, dakle od sranice Like i Bosne, pa sve do Jadranskog mora i kotareva Zadar i Split. Ako bi se uvažila i ova činjenica, za koju još nema dokaza, onda bi zasluge Vezira bile još veće. Vjeruje se da će i ove navode vrijeme rasvijetliti, pa i o njima javnost naknadno upoznati. Sve one borove šume, koje stoje danas kao zelene oaze u ogromnom području ponovnih goleti na području Krajine Drniške, a koje svakom prolazniku skreću pažnju kada iz vlaka od Zagreba do Splita i obratno putuje i na potezu od ispod Knina, pa sve zaključno do Perkovića promatra pejsaž kamenjara, pa ovdje-ondje ugleda po koju zelenu šumsku oazu i to su još jedini do danas sačuvani ostaci ostataka od ogromnih šuma visokeg oblika, koje je podigao drniški nadšumar N. Vežić. Porazbacanost ovih šuma kao zelenih oaza nije slučaj, već ostvarenja unaprijed smišljenog plana rada iskusnog majstora. |