DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 52     <-- 52 -->        PDF

abietetosum (Abieto-Fagetum dinaricum) u kojima je pod utjecajem eksploatacijskih
sječa učešče jele maleno ili je uopće danas nema. Te su šume na veoma
različitim staništima, od nadm. visine oko 300 m do oko 1400 m. Razni prijašnji
posjednici šuma, posebni nazori uredivača, uzgajača i eksploatatora i raznovrsne
druge utjecajne sfere, sve je to djelovalo da su i antropogeni faktori imali
jak udio u razvojnim tokovima bukovih sastojina. U svim tim šumama gospodarilo
se do sada više-manje na preboran način.


Ali u toku posljednjih nekoliko godina problem načina gospodarenja toliko
se zaoštrio da su se razvile i šire rasprave. Pozitivna strana ovog pokreta je da
se problem, koji je dugo vremena bio latentan i potisnut dnevnim sitnim poteškoćama
i krupnim proizvodnim zadacima, probio u prvi plan uzgajanja šuma
i tako zauzeo značajno mjesto u kompleksu šumskog gospodarenja na dinarskom
području. Negativna je strana što se, pod utjecajem objektivno uslovljenih potreba
i subjektivnih gledišta, problem rješavao i stvarno, tj. u doznaci stabala za
sječu, često su razmatrane manje bitne strane problema (potproblemi), a da se
prethodno nije dovoljno jasno izgradilo načelno gledište o gospodarenju i potpunije
obrazložilo.


I tako se u toku raspadanja i rušenja starog načina uzgoja u operativi ili
za operativu nije pravodobno stvorio dovoljno siguran oslonac za razvitak i
primjenu novog. Nitko se ne plaši nepoznatog, u ova današnja naša revolucionarna
zbivanja privikli smo da ne balansiramo razapeti između prošlosti i budućnosti,
ali u trenucima sumnje i ljutnje zbog nastalih zapleta u toku trajanja
starog i prodiranja novog traži se uranjanje u dublja obrazloženja, koja
ne će biti obremenjena sitnim potproblemima na uštrb rasvjetljivanja bitnog.
Svjesni svoje i naše zaostalosti žurimo, gdjekad previše brzo, toliko da se ponekad
gubi svijest o stvarnom cilju gospodarenja, pa se tako i podmlađivanje
nekih bukovih sastojina nespretno postavilo u prvi plan. Bilo je, doduše, pokušaja
da se stvore jedinstvena mišljenja, ali kasnije, na terenu — ili zbog
nedovoljne upućenosti, ili zbog inercije tradicije, ili zbog mjestimice radikalnog
preloma dotrajalog, ili zbog administrativne subordinacije — primjene u
doznaci stabala za sječu ponegdje su nemalo divergirale od onog što je u rješanju
problema bitno, odnosno biološko-ekonomski korisno.


Navedene pojave u doznaci stabala su, kako je navedeno, samo pojedinačne
i s obzirom na površinu bukovih šuma uopće nemaju bitno značenje. Ali je
potrebno da se analiziraju i tako izgradi šira osnovica za dublje biološko-ekonomsko
razmatranje budućeg načina uzgajanja u arealu bukovih sastojina.
Potrebno je također da se u kompleksu gospodarskih problema temeljitije
razmatra pitanje izbora ekološki dobrih i ekonomski potrebnih vrsta četinjača
za unošenje u određena staništa da se tako uspješnije poveća postotak najpotrebnije
drvne sirovine.


Zato treba da se za pojedine šumsko-gospodarske cjeline ili fitocenoze ili
prosječna staništa, za prosječne oblike i sastave sastojina izgrade načelni stavovi
o gospodarenju: da način korištenja i unapređenja proizvodnih kapaciteta
staništa i sastojina bude što racionalniji i dobije pouzdanije biološko-ekonomake
temelje.


346