DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Intenzivno se pojavljuje želja i potreba da se izgradi načelan objektivan
stav, koji ne će u sebi nositi mnogo primjesa subjektivnog i koji će, zatim, utjecati
da se smanji broj pogrešaka u doznaci stabala za sječu. Na taj će način
nestati uzgojno-gospodarska dezorijentacija koja danas vlada u pojedinim krajevima
dinarskog područja.


4. Mali uzroci, velike posljedice
Nije potrebno da se danas svagdje domišljamo kakve mogu biti posljedice
u gospodarenju bukovim šumama, ako. se ne stvori mogućnost za biološko-ekonomsku
izgradnju dobrih principijelnih stavova i ako se, prema tomu, uzgojno-
gospodarska dezorijentacija produži i proširi. Veoma često čuje se na terenu
prigovor da svaki stručnjak ima drukčije mišljenje o gospodarenju. Različita
mišljenja mogu se sukobljivati u rješavanju pojedinih konkretnih situacija (u
obrađivanju biotski složenijih grupa drveća), ali načelne postavke moraju se
graditi. Kad se izgrade, bit će manje suprotnih gledišta u doznaci pojedinih stabala,
odnosno u obrađivanju ponekih skupina drveća.


Kakve mogu biti posljedice stručne dezorijentacije ili loših zahvata, donekle
se možemo uvjeriti kad pregledamo one sastojine u kojima se pred 10—20—30
godina neracionalno gospodarilo: bile one prebornog oblika, preborno-skupinastog,
raznodobnog-skupinastog ili raznodobne jednodobnog izgleda, ili smjesa
raznovrsnih sastava. Ggdjekad se stvorio takav problem da se ne može dobro
riješiti nikakvim zahvatom, jer je svaki više ili manje neracionalan, tj. gotovo
podjednako dobar i loš; npr. dvoslojne sastojine s prosječno dobro oblikovanim
srednjedebelim stablima u nepotpunom sklopu i s gustim slojem odraslog mladika.


Pokušamo li ukratko sažeti negativne posljedice prijašnjih i opisanih gospodarskih
zahvata i utjecaja neracionalnih oblika sastojina ili njihovih dijelova,
dobivamo ovaj pregled:


1. nedovoljno ili loše iskorišten proizvodni kapacitet staništa;
2.
premalo ili loše iskorišten proizvodni kapacitet postojeće sastojine;
3.
prejako ubrzavanje toka podmlađivanja;
4.
prerano proširivanje skupina novog naraštaja sječom tehnički dobrih
nezrelih stabala;
5.
visok sloj mladika pod sklopom nedozrele sastojine;
6.
mjestimice previše razvijen sklop korova, napose na boljim tlima;
7.
možda i problem trajnosti proizvodnje deblje i dobre tehničke oblovine.
Pogovor


Površina,čistih i pretežno čistih bukovih šuma, u odnosu na mješovite, nije
velika. Ali pod utjecajem prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje
sastavi sastojina mnogo se međusobno razlikuju. Na to ukazuje i velik broj
utvrđenih bukovih fitocenoza u području Učke, Risnjaka, V. i M. Kapele, Velebita
i Ličke Plješivice: Fagetum montanum, F. seslerietosum, F. calamagrostetosum,
F. subalpinum, Blechno-Fagetum a i neke sastojine u zajednici Fagetum