DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Intenzivno se pojavljuje želja i potreba da se izgradi načelan objektivan stav, koji ne će u sebi nositi mnogo primjesa subjektivnog i koji će, zatim, utjecati da se smanji broj pogrešaka u doznaci stabala za sječu. Na taj će način nestati uzgojno-gospodarska dezorijentacija koja danas vlada u pojedinim krajevima dinarskog područja. 4. Mali uzroci, velike posljedice Nije potrebno da se danas svagdje domišljamo kakve mogu biti posljedice u gospodarenju bukovim šumama, ako. se ne stvori mogućnost za biološko-ekonomsku izgradnju dobrih principijelnih stavova i ako se, prema tomu, uzgojno- gospodarska dezorijentacija produži i proširi. Veoma često čuje se na terenu prigovor da svaki stručnjak ima drukčije mišljenje o gospodarenju. Različita mišljenja mogu se sukobljivati u rješavanju pojedinih konkretnih situacija (u obrađivanju biotski složenijih grupa drveća), ali načelne postavke moraju se graditi. Kad se izgrade, bit će manje suprotnih gledišta u doznaci pojedinih stabala, odnosno u obrađivanju ponekih skupina drveća. Kakve mogu biti posljedice stručne dezorijentacije ili loših zahvata, donekle se možemo uvjeriti kad pregledamo one sastojine u kojima se pred 10—20—30 godina neracionalno gospodarilo: bile one prebornog oblika, preborno-skupinastog, raznodobnog-skupinastog ili raznodobne jednodobnog izgleda, ili smjesa raznovrsnih sastava. Ggdjekad se stvorio takav problem da se ne može dobro riješiti nikakvim zahvatom, jer je svaki više ili manje neracionalan, tj. gotovo podjednako dobar i loš; npr. dvoslojne sastojine s prosječno dobro oblikovanim srednjedebelim stablima u nepotpunom sklopu i s gustim slojem odraslog mladika. Pokušamo li ukratko sažeti negativne posljedice prijašnjih i opisanih gospodarskih zahvata i utjecaja neracionalnih oblika sastojina ili njihovih dijelova, dobivamo ovaj pregled: 1. nedovoljno ili loše iskorišten proizvodni kapacitet staništa; 2. premalo ili loše iskorišten proizvodni kapacitet postojeće sastojine; 3. prejako ubrzavanje toka podmlađivanja; 4. prerano proširivanje skupina novog naraštaja sječom tehnički dobrih nezrelih stabala; 5. visok sloj mladika pod sklopom nedozrele sastojine; 6. mjestimice previše razvijen sklop korova, napose na boljim tlima; 7. možda i problem trajnosti proizvodnje deblje i dobre tehničke oblovine. Pogovor Površina,čistih i pretežno čistih bukovih šuma, u odnosu na mješovite, nije velika. Ali pod utjecajem prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje sastavi sastojina mnogo se međusobno razlikuju. Na to ukazuje i velik broj utvrđenih bukovih fitocenoza u području Učke, Risnjaka, V. i M. Kapele, Velebita i Ličke Plješivice: Fagetum montanum, F. seslerietosum, F. calamagrostetosum, F. subalpinum, Blechno-Fagetum a i neke sastojine u zajednici Fagetum |