DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 50 <-- 50 --> PDF |
da se tako smanje troškovi »proizvodnje drveta«, tj. sječe stabala, izvlačenja i izvoza drveta, ili drugo. Navedene pojave veoma su danas pojedinačne i na razmjerno veoma maloj površini; prema dosadašnjem opažanju i saznanju, vjerovatno nemaju značaj usmjerivanja i proširivanja na veće površine. Naprotiv, na drugim stranama dinarskog područja imamo ponekih sastojina u kojima je već pred oko 10—15 godina trebalo osloboditi novi bukov naraštaj od konkurencije loše razvijenog matičnog drveća, čija je vrijednost zbog zapaljenja kore, povećavanja granatosti i si. sve manja, i u kojima je trebalo ispuniti praznine i loše razvijene grupe mladika ekološki odgovarajućim i ekonomski potrebnim četinjačma. Umjesto takvog postupka sablonski se produžuje preboran način gospodarenja. Sablonski se prebire također i u ponekim jednodobnim sastojinam i u raznodobnim sastojinama jednodobnog izgleda, umjesto da se obavlja intenzivno njegovanje proredom. Možda nije na odmet da se ovdje istaknu postavke belgijskih šumara: a) strpljiv se uzgajač pita: može li se ovo stablo ostaviti a da ne bude štete za okolinu; b) nestrpljiv se uzgajač pita: treba li ovo stablo posjeći da ne bude štete za okolinu. Mi bismo umjesto riječi i pojma okolina trebali upotrijebiti pojam proizvodnost. 3. Progalni sijek u prosječno srednjedobnoj sastojini Strah od problema podmlađivanja ili samo postavljanje problema obnove sastojina ili, možda´ šablona gospodarenja doveli su doznačivača u čudnu situaciju da u prosječno srednjedobnoj sastojini postavlja pitanje: šta li će biti s regeneracijom. Vjerovatno po ugledu na prebornu šumu, u kojoj treba da uvijek bude novog naroštaja, pretpostavlja se da i u nedozreloj jednodobnoj odn. raznodobnoj sastojini treba da se stvara nov naraštaj šumskog drveća. Možda pod takvim utjecajima ili nekim drugim događa se ponegdje da se umjesto njegovanja sastojine i drveća odnosno umjesto umjerenog i usmjerenog prorednog odabiranja i njegovanja stabala obavlja progalni sjek, tj. jači zahvat kao u prvom sijeku oplodne sječe, s ciljem ili zadatkom da se što prije stvori nov naraštaj bukve. Takva doznaka odn. sječa stabala u jednom se pregledanom odjelu obavila u gustoj sastojini s prosječno dobro oblikovanim stablima. Vrlo je loša takva sječa u progaljenoj srednjedobnoj sastojini, tj. u sastojini s rijetkim i prekinutim sklopom bukava, u kojoj su nekad bile izvršene jake eksploatacijske sječe. Da sastojina bude što »čišća« za podmlađivanje, u jednoj se ovakvoj sastojini posjekao i sav podstojni sloj grmlja; sablonski, tj. i tamo gdje treba i tamo gdje ne treba (da se čitav taj postupak što dosljednije provede, u podstojnim grupama neodraslog mladika jele okresane su donje grane gotovo do 1/3 do 1/2 dužine stabla). Ako se vrši očetinjavanje, takav bi se postupak progalne sječe mogao donekle tolerirati, pogotovu kad se očetinjavanjem unosi vrsta drveća bržeg rasta. Ali ako se u toku idućih deset godina razvitak sastojine prepusti prirodi, takvo je gospodarenje neracionalno i štetno. U raspravi na terenu jasno se pokazalo da upravitelj šumarije takav način gospodarenja nerado obavlja, jer ga ne može opravdati; ali nije jasno zašto se, ipak, provodi. 344 |