DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 48 <-- 48 --> PDF |
taksacije, prosječno mogu postići ekonomski racionalnu kulminaciju kvantitativnog i kvalitativnog prirasta; 3. zašto se veoma jaka proreda (progalni sjek) obavlja u kvalitativno dobroj nedozreloj sastojini i tako previše naglo otvara sklop krošanja odn. stvaraju nepotrebne i neproduktivne plješine; 4. kakve se posljedice mogu očekivati od primjene takvih postupaka. Nastojat ćemo odgovoriti na ova i druga pitanja. Međutim, zadatak ovog osvrta nije prvenstveno u tome da dade rješenja, nego da odgovori posluže kao prilog za šire i dublje biološko-ekonomsko razmišljanje. Prema tomu, taj napis je i pokušaj da se postave teze i antiteze o načinu gospodarenja u bukovim sjemenjačama dinarskog područja. Istraživanja, koja su u toku i obavljat će se pet godina, treba da dadu potrebne podatke i rezultat iz kojeg će se moći izvući objektivniji zaključci. 1. Pojam prebornog gospodarenja i oplodne sječe U prebornom načinu gospodarenja imamo deset zadataka uzgajanja. Rijetko se kad jedan uzgojni zadatak izvodi posebnim gospodarskim postupkom, nego po nekoliko njih u jednom zahvatu. Ove smo zadatke, zbog boljeg pregleda, razvrstali u četiri skupine, od kojih prva skupina sadrži četiri zadatka, druga tri, treća dva i četvrta jedan: I. stvaranje novog naraštaja (1. priprema za prirodnu ili umjetnu obnovu sastojine; 2. podmlađivanje i pošumljavanje ,introdukcija i si.; 3 zaštita podmlatka; 4. oslobađanje novog naraštaja); II. njegovanje (5. obrana mladog naraštaja; 6. čišćenje grupa mladika; 7. proredno odabiranje spojeno s oblikovanjem stabala); III. preborna sječa debelih stabala (8. preborno čišćenje; 9. preborno odabiranje); IV. 10. oblikovanje sastojina. O tomu je podrobnije bila riječ u prijašnjim našim člancima, pa zato zadatke ne ćemo ovdje obrazlagati (još detaljnije je to opisano u rukopisu o uzgoju šuma koji bi se trebao štampati. Napominjemo da je isti broj zadataka uzgajanja u jednodobnim i raznodobnim sastojinama, samo je način izvođenja drukčiji nego u pretoornoj šumi. Zadatak oplodne sječe jest, prvenstveno, stvaranje novog naraštaja. Ako se oplodna sječa obavlja u 2—3 sijeka, takav postupak ima u vidu uglavnom samo eksploataciju debelih stabala i stvaranje novog naraštaja. Ako je broj sjekova u sastojini veći i, prema tomu, podmladno doba duže, u toku stvaranja novog naraštaja vrši se veoma obzirna pozitivna selekcija drveća: da se na ostavljenim boljim stablima razvije što veći kvantitativan i kvalitativan prirast i tako za proizvodnju što više iskoriste potencijalne mogućnosti staništa i sastojine. Ovakva, dugotrajnija, sječa sastojine je, ponajviše, oplodno-skupinasta. Sto je podmladno doba u određenoj sastojini duže, čitav razvojni ciklus dobiva značaj skupinastog gospodarenja (»femelšlag«). Kad je podmladno doba veoma dugo, gospodarenje je preborno-skupinasto, pa sastojina dobiva preborno-skupinast oblik koji ima određene prednosti u odnosu na potpun preborni oblik, napose za heli |