DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 44     <-- 44 -->        PDF

vulju sveukupne proizvodnje kako je to na slici 3 naznačeno. Apscisa, koja odgovara
dodirnoj tački krivulje sveukupne proizvodnje i tangente, definira dob
u kojoj sveukupni poprečni dobni prirast kulminira. Za smrekovu sastojinu na


I. bonitetu po Schwappachovim prirasno-prihodnim tablicama ta kulminacija
nastupa u stotoj godini. Ako uzmemo u račun ophodnju od 100 godina, dobit
ćemo vrijednosti za maksimalne normalne priraste (ili normalne etate) u gospodarskoj
jedinici.
maksimalni normalni godišnji etat glavnog prihoda (Eg) = 7,34 m3/ha


maksimalni normalni godišnji etat međuprihoda (E,„) = 5,99 mn/ha


maksimalni normalni godišnji etat sveukupnog prihoda (E.„) = 13,33 mVha.


Da bismo dobili uvid o maksimalnoj produkciji šuma u Centralnoj Evropi,
obračunali smo na gore opisan način pomoću različitih prirasno-prihodnih
tablica maksimaln e etat e za glavne šumske vrste drveća. Rezultati tog
obračuna nalaze se u tabeli 5 iz koje vidimo, da se u Centralnoj Evropi mogu
postići u gospodarskoj jedinici ovi maksimalni prosječni godišnji
prirasti (e t a t i)*:


za hrast 7 — 8 nr´/ha
za bukvu 8 — 10 m´/ha
za smreku 12 — 13 mVha
za jelu 15 — 16 m:,/ha


Dakako, da prirast pojedinih sastojina u gospodarskoj jedinici varira od
tog prosjeka, što se najbolje vidi na primjeru smrekove gospodarske jedinice
na I. bonitetu, gdje godišnji tečajni prirast pojedinih sastojina varira, te doseže
čak iznos od 20,5 m3/ha u dobi između 40 i 50 godina, no kad se uzme u obzir
prirast cijele gospodarske jedinice, on iznosi 13 nrVha uz ophodnju od 100 godina.


TABELA 5


Maksimalni normalni godišnji prirast (etat) u m3 za gospodarsku jedinicu po hektaru
izračunan na temelju različitih prirasno-prihodnih tablica


Hrast


Ee Em E,
Wimmenauerove tablice, 1900 5,5 + 2,2 = 7,7
Schwappachove tablice, 1929 3,0 + 4,1 = 7,1
Gehrhardtove tablice, 1930 3.2 + 4,7 = 7,9
Jüttnerove tablice, 1955 3,2 + 3,6 = 6,8


(umjerene prorede)
Jüttnerove tablice, 1955 2,9 + 4,1 = 7,0
{jake prorede)


Bukva
Schwappachove tablice, 1929 5,2 + 2,8 = 8,0
(slabe prorede)
Schwappachove tablice, 1929 3,2 + 6,4 = 9,6


(jake prorede)
Gehrhardtove tablice, 1930 5,6 + 3,3 = 8.9
Wiedemannove tablice, 1931 4,6 + 4,3 = 8,9


(umjerene prorede)
Wiedemannove tablice, 1931 3,2 + 5,3 = 8,5
(jake prorede)


Ovi podaci se odnose na I. bonitetni razred.