DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
IZRAČUNAVANJE MAKSIMALNE PRODUKCIJE U PRIRODNIM SUMAMA Dr DUŠAN KLEFAC UVOD KARAKTERISTIKA ŠUMSKE produkcije sastoji se u tome, da u prirodnim šumama postoji jedna granica iznad koje se šumsko-uzgojnim zahvatima neda povećati volumni prirast šumskih sastojina. To su dokazivali Möller, Assmann i drugi. Po Assmannovoj teoriji gotovo isti volumni prirast postiže se u sastojini s maksimalnom drvnom masom, kao i s dvije trećine te drvne mase. To se vidi iz slike 1. Uz maksimalni obrast sastojine prirast iznosi 100. Ako se maksimalni obrast smanji, volumni prirast počne rasti te uz određeni »optimalni obrast«, to jest kod optimalne drvne mase, prirast postizava svoj maksimum (M). Ako se masa dalje smanjuje, prirast opada i to najprije polagano, a onda sve jače i jače, što je prikazano crtkanom krivuljom. Iz grafikona se na si. 1 vidi, da su fluktuacije prirasta za različite obraste od 1,0—0,70 manje od 5%, što je — uostalom — teško utvrditi. Zato se u neku ruku može s pravom govoriti, da u uzgajanju šuma različiti intenziteti proreda nemaju bitnog utjecaja na veličinu kvantita-* tivnog prirasta; bilo da primjenjujemo jake ili slabe prorede nalazimo se na potezu »A« spomenute krivulje. Dakako da to vrijedi samo onda ,ako se u račun uzmu svi prethodni prihodi i glavni prihod zajedno, tj. ako se promatra sastojina od njezine najranije dobi do njezine sječe. U protivnom slučaju mogu se dobiti drugačiji rezultati, koji mogu čovjeka zavarati i navesti ga na pomisao da se proredama može povećati volumni prirast u sastojini. To se uistinu događa u kraćem vremenskom intervalu, jer sastojina poslije prorede jače reagira na svjetlo, pa će u određenim uvjetima pokazati veći prirast od nenjegovane sastojine. No u konačnom rezultatu, kad se usporedi sveukupna produkcija jedne njegovane sastojine (od osnivanja do sječe) sa sastojinom u kojoj se nikad nije sjeklo ili u kojoj se slabo prorjeđivalo, onda se vidi da u sveukupnoj produkciji nema razlike. To je dokumentirao Badoux na 11. Kongresu JUFRO-a u Rimu. Isto su dokazivali Wiedemann u Njemačkoj, Viney u Francuskoj. Leibundgut u Švicarskoj i drugi. Kao izuzetak od toga spominjemo Hiley-a, koji je želio dokazati protivno, ali nije imao dovoljno duga istraživanja. No ako se šumskouzgojnim zahvatima ne može utjecati na povećanje volum nog prirasta, prirast vrijednosti može se mnogo povećati, ako se sastojine intenzivno njeguju. To najbolje pokazuju danske prorede. Svjesni spoznaje, da u šumskoj produkciji prirodnih šuma postoji jedna granica, koju šumsko uzgojnim zahvatima nismo u stanju prekoračiti, jasno je, |