DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
3. Priterasno područje. Ovo područje nadovezuje se na centralno, a obuhvaća najniže terene. Poplavljivanje povratnim vodama (iz kanala i vodotoka) ovdje je najdulje, te voda ovdje često dugo miruje. Vegetacija je zastupana vrlo često močvarnim livadama, a rjeđe šumama. Utjecaj podzemnih voda neobično je snažan, pa jednim dijelom godine stagniraju na površini. U teksturnom sastavu tla potpuno prevladava glina jer dugotrajna stagnacija poplava omogućuje taloženje najfinijih čestica. Tip tla najčešće je zastupan mineralnomočvarnim glejnim tlom (hidromorfnim bazenskim glejnim tlom, livadnomočvarnim aluvijalnim tlom). 4. Priterasno područje izvan domašaja poplava (nizinsko terasno područje). Izvan poplavne zone nalazimo još velika prostranstva nizinskih šuma na valovitom mikroreljefu sa blagim reljefnim uzvisinama i depresijama. Na čitavo područje snažno utječu podzemne vode, naročito u depresijama, gdje stagnira često na samoj površini tla. Taloženja nema. Geološku podlogu tvore glacijalne ilovine, prapor (u istočnim dijelovima Posavine), ili postdiluvijalni sedimenti. Tip tla predstavljen je sa vlažnim varijetetima pseudogleja, mineralno močvarnim i minero-organogeno močvarnim tlima. Na ovo područje nadovezuju se povišeni obronci brežuljaka i brda. III Nekoliko riječi o edafskim značajkama Posavine Usprkos relativno brojnim pedološkim istraživanjima u Posavini, nemamo o tipovima tala, njihovoj genezi, dinamici, klasifikaciji itd. jedinstvenu i jasnu sliku. Uzrok su tome s jedne strane još nedovoljna proučavanja, a s druge, što dosadašnja istraživanja nisu provedena po jedinstvenim principima i shvaćanjima, nego slijede pojedine pedološke škole, koje se razilaze ne samo u terminologiji nego i u pojedinim suštinskim pitanjima. Rastresiti geološki supstrat posavske ravnice tvore mlade aluvijalne, postdiluvijalne i diluvijalne (ilovine, a u istočnim dijelovima prapor) taložine, dosta raznovrsnog mehaničkog i kemijskog sastava. Zbog njegove različite starosti ubilježili su pedogenetski procesi na profilima i svojstvima tala svoje djelovanje s različitim intenzitetom. S druge strane, zbog različitih uvjeta hidrosfere, biosfere i klime, tok i karakter tipskih procesa veoma je različit, pa u Posavini nalazimo niz tipova tala koja su po svojim pedomorfološkim, fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vrlo raznolična. Prema Kubien i dijele se tla na tri razreda: (A) subhidrična (podvodna), (B) semitetrestrična (močvarna) i (C) terestrična (kopnena). Šumska tla Posavine pripadaju razredu semiterestričnih i terestričnih tala. A. Semiterestrična tla Osnovna je značajka ovih tala da su pod jakim utjecajem poplavnih i podzemnih voda. Oscilacije podzemne vode smanjuju descendentno premještanje perkolata, donose obnovu baza i dovode do promjena sadržaja uzduha u tlu, što uvjetuje periodičnu izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa. Prema stupnju genetskog- razvoja dijelimo ih na nerazvijena i razvijena tla. 321 |