DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 25 <-- 25 --> PDF |
voda ljudskih naselja i prenose tone i tone mineralnih i organskih čestica. Računa se da Sava transportira godišnje oko lOO.OiöO m3 materijala. Pored Save, u poplavama sudjeluju rijeke slivnog područja, koje zbog visokog vodostaja Save ili ne mogu utjecati, ili zbog izuzetno visokih vodostaja ne mogu odvesti vodu, pa se izlijevaju iz korita. Rijeke slivnog područja imaju često bujični karakter i transportiraju mnogo više materijala nego Sava. Susretnu li se istodobno visoki vodni valovi Save i njenih pritoka, zbivaju se osobito jake poplave. U normalnim slučajevima nastupaju visoki vodni valovi u razmaku od nekoliko dana. Vrijeme i trajanje poplave varira. Najčešće zbiva se po nekoliko puta godišnje, obično jednom na većoj, drugi puta na manjoj površini, te traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Maksimalni vodostaj zabilježen na vodomjernoj stanici Zagreb iznosi 5.55 m. Galdovo 8.45 m, Gušće 9.20 m, Jasenovac 8.37 m, St. Gradiška 8.63 m, Slav. Brod 8.64 m, Sr. Mitrovica 7.68 m. Kao maksimalni vodostaj u šumskim predjelima Posavine zabilježili smo visinu od oko 4 m (Javička greda, Kamare). Voda se najčešće izlijeva u šumske komplekse putem pritoka Save i brojnih odvodnih kanala, plaveći dakako najprije relativno najniže terene. Brojni hidrotehnički radovi izvršeni u nekoliko posljednjih stoljeća (izgradnja nasipa i kanala), uvelike su izmijenili prvobitni način i trajanje poplavljivanja. Na osnovu podataka vodomjerne stanice Donji Trebež (kota »o« 86,88 m) pokušali smo za period od 10 godina (1947—1956) izračunati približno vrijeme poplave u lipovljanskim posavskim šumama, u širem području Osmanovog polja.* Poplavljivanje ovog područja vrši se putem Lonje, čije se ušće u Savu nalazi u udaljenosti od nekoliko kilometara, te njenih pritoka i odvodnih kanala. Na osnovu nivelacijskih radova Zavoda za geodeziju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, uzeli smo kao prosječnu apsolutnu nadmorsku visinu šuma u širokoj zoni oko Osmanovog i Šumarskog polja, visinu od 94 m. Kao što se vidi poplave nastupaju više puta godišnje, u proljeće i jesen, prema vremenskim prilikama. Najčešće su umjesecu ožujku i studenom. No pojavljuju se i za vrijeme vegetacijskog perioda, u svibnju, lipnju, pa čak i srpnju. Ukupno godišnje trajanje poplave iznosi od 16 do 114 dana, prosječno 56 dana. Najčešće i najtrajnije su u mjesecu ožujku. Kao maksimalna visina vode može se u tom području računati sa 2.20 m. Ležanje je vode na močvarnim poljima duže. Poplavna voda vrši na ogromnim prostranstvima Posavine velik utjecaj na tlo i vegetaciju zbog neprekidnog donošenja i odnošenja materijala, te zbog velikog navlaživanja tala pri čemu se njihova fizikalna, kemijska i biološka svojstva znatno mijenjaju. Osim toga prisustvo vode u prizemnim dijelovima biosfere, naročito za vrijeme vegetacijskog perioda, stvara za vegetaciju posebne uvjete. Pored njenog fiziološkog djelovanja, važno je upozoriti na njeno mehaničko djelovanje, naročito zimi kad debeli slojevi leda krše mlada, a oštećuju starija stabla. Uz poplavu osobito snažan utjecaj na tlo i vegetaciju vrši podzemna voda, čije prisustvo u rizosferi ili na površini tla ostavlja jak biljeg na sastav i uspijevanje vegetacije. Intenzitet njenog djelovanja razmjeran je sa dužinom njenog trajanja. Njenu razinu možemo zamisliti kao golemi vodeni plašt koji prema vlažnosti pojedinih vremenskih perioda oscilira (prema Dekanic u 1959.) od površine tla do dubine od 5 do 6 m. Njena kolebanja ne poklapaju se sa oscilacijom poplavne vode, nego nastupaju sa izvjesnim vremenskim za * Podaci za 1947. god. dobiveni su pomoću stanica Gušće i Jasenovac. 319 |