DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 23     <-- 23 -->        PDF

OSNOVNO FITOCENOLOSKO RAŠCLANJENJE
NIZINSKIH ŠUMA U POSAVINI
Dr VJEKOSLAV GLAVAC


Uvod


Sa opisom i raščlanjenjem vegetacije i staništa nizinskog područja Posavine
bavio se dosada niz istraživača (ANIĆ M., BECK-MANNAGETTA G., DEKANIC
I., GLAVAC V., GRAČANIN M., GRACANIN Z., HORVAT I., HORVATIC
S., KALINlC M., KOZARAC J., KURTAGIC M., PLAVSIC M., SMILAJ I.,
STEBUT A., SKORlC A. i dr.). Vegetacijske jedinice i tipovi staništa opisani
su na osnovu različitih gledišta, fizionomskih, pedoloških, hidroloških, geomorfoloških,
ekonomskih ili fitocenoloških. U ovoj je radnji raščlanjena šumska vegetacija
na osnovu dosadašnjih fitocenoloških i ekoloških istraživanja, te prikazan
zakoniti raspored tipova šuma u odnosu na reljef, edafske i hidrološke karakteristike
terena, tj. u odnosu na one ekološke faktore, koji su za sastav,
strukturu i uspijevanje šumske vegetacije odlučni i presudni.


I. Nekoliko riječi o osnovnim hidrološkim karakteristikama Posavine
Tok velikih rijeka može se po načinu djelovanja vodenih masa podijeliti na
tri dijela: gornji, srednji i donji (11).


Gornji tok ima planinski ili brdski karakter. Riječne doline su uske. Pad
toka je velik, pa voda protječe vrlo brzo. Kolebanja vodostaja nisu velika. Erozija
daleko nadmašuje akumulaciju čestica, a njeno djelovanje više je dubinsko
nego postrano. Taloži su uglavnom šljunkoviti.


U srednjem toku pad i brzina rijeke je manja. Riječne doline su šire. Erozija
je otprilike jednaka sedimentaciji, a taloži se pretežno šljunak i pijesak.
Njeno djelovanje više je postrano, a manje dubinsko. Poplave su nagle i imaju
bujični karakter, te ne traju dugo. Takve karakteristike ima Sava u Hrvatskoj
do Rugvica ispod Zagreba.


U donjem toku pad je veoma malen. Doline su vrlo široke. Poplavljivanje
je sporije, ali se zbiva na velikim prostranstvima. Sedimentacija nadmašuje
eroziju, a nanosi su pijesak, ilovine i glina. Takve karakteristike ima Sava nizvodno
od Rugvica, gdje su smještene najveće i gospodarski najvažnije nizinske
šumske površine. Pad toka iznosi 0,073%. U proljeće kad slivno područje, naročito
gornje, brdsko, leži pod sniježnim pokrovom, nastup naglih i toplih proljetnih
anticiklona dovodi do slijevanja ogromnih količina vode, koje se izlijevaju
iz riječnog korita i preplavljuju tisuće i tisuće hektara šuma, livada i oranica.
Isto se zbiva za vrijeme jakih kišnih perioda, naročito u proljeće i kasnu jesen.
Visoki vodostaji, naročito proljetni, povuku sa sobom velike količine otpadnih