DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 23 <-- 23 --> PDF |
OSNOVNO FITOCENOLOSKO RAŠCLANJENJE NIZINSKIH ŠUMA U POSAVINI Dr VJEKOSLAV GLAVAC Uvod Sa opisom i raščlanjenjem vegetacije i staništa nizinskog područja Posavine bavio se dosada niz istraživača (ANIĆ M., BECK-MANNAGETTA G., DEKANIC I., GLAVAC V., GRAČANIN M., GRACANIN Z., HORVAT I., HORVATIC S., KALINlC M., KOZARAC J., KURTAGIC M., PLAVSIC M., SMILAJ I., STEBUT A., SKORlC A. i dr.). Vegetacijske jedinice i tipovi staništa opisani su na osnovu različitih gledišta, fizionomskih, pedoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekonomskih ili fitocenoloških. U ovoj je radnji raščlanjena šumska vegetacija na osnovu dosadašnjih fitocenoloških i ekoloških istraživanja, te prikazan zakoniti raspored tipova šuma u odnosu na reljef, edafske i hidrološke karakteristike terena, tj. u odnosu na one ekološke faktore, koji su za sastav, strukturu i uspijevanje šumske vegetacije odlučni i presudni. I. Nekoliko riječi o osnovnim hidrološkim karakteristikama Posavine Tok velikih rijeka može se po načinu djelovanja vodenih masa podijeliti na tri dijela: gornji, srednji i donji (11). Gornji tok ima planinski ili brdski karakter. Riječne doline su uske. Pad toka je velik, pa voda protječe vrlo brzo. Kolebanja vodostaja nisu velika. Erozija daleko nadmašuje akumulaciju čestica, a njeno djelovanje više je dubinsko nego postrano. Taloži su uglavnom šljunkoviti. U srednjem toku pad i brzina rijeke je manja. Riječne doline su šire. Erozija je otprilike jednaka sedimentaciji, a taloži se pretežno šljunak i pijesak. Njeno djelovanje više je postrano, a manje dubinsko. Poplave su nagle i imaju bujični karakter, te ne traju dugo. Takve karakteristike ima Sava u Hrvatskoj do Rugvica ispod Zagreba. U donjem toku pad je veoma malen. Doline su vrlo široke. Poplavljivanje je sporije, ali se zbiva na velikim prostranstvima. Sedimentacija nadmašuje eroziju, a nanosi su pijesak, ilovine i glina. Takve karakteristike ima Sava nizvodno od Rugvica, gdje su smještene najveće i gospodarski najvažnije nizinske šumske površine. Pad toka iznosi 0,073%. U proljeće kad slivno područje, naročito gornje, brdsko, leži pod sniježnim pokrovom, nastup naglih i toplih proljetnih anticiklona dovodi do slijevanja ogromnih količina vode, koje se izlijevaju iz riječnog korita i preplavljuju tisuće i tisuće hektara šuma, livada i oranica. Isto se zbiva za vrijeme jakih kišnih perioda, naročito u proljeće i kasnu jesen. Visoki vodostaji, naročito proljetni, povuku sa sobom velike količine otpadnih |