DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Finansiranje Za realizaciju plana podizanja plantaža i intenzivnih kultura u periodu od 1961 — 1965 god. tj. na površini cea 75.000 ha (topola i četinara) uz prosečne direktne troškove od 150 — 250.000 dinara po 1 ha, potrebna su novčana sred stva od cea 15 milijardi dinara ili prosečno 3 milijarde dinara godišnje, uz od govarajuća redovha obrtna sredstva za tekuću poljoprivrednu proizvodnju u plantažama. Biće potrebno da se pored već raspisanog konkursa i odobrenih zajmova daju i neke olakšice gazdinstvima u cilju akumulacije većih vlastitih sredstava. Može se očekivati da će se u ovu svrhu odvojiti izvesna sredstva iz društvenih fondova (novi investicioni zajam i si.). Osim toga biće potrebno ishoditi tumačenje da se plantaže topola do prvih seča smatraju pogonom u osnivanju i oslobode društvenih davanja. Zadaci naučno istraživačke i savetodavne službe Nužno će biti da se i dalje vrše naučna istraživanja u pravcu iznalaženja novih vrsta i formi, koje će moći da prime novu i intenzivniju agrotehniku i da daju još veće ili još kvalitetnije prinose od dosada uzgajanih i da istodobno budu rezistentne na oštećenja od bolesti i štetočina. Savetodavna služba, putem uputstava i proizvodnih ogleda, treba da demonstrira najsavremenija naša i strana tehnološka rešenja i proven ih, kako bi se sa sigurnošću nove metode mogle primeniti na većim površinama. Poseban zadatak koji se stavlja pred istraživačku i savetodavnu službu je da ispituju ekonomiku proizvodnje, a pre svega koje su ekonomski najpodesnije vrste poljoprivrednih međukultura, (naročito krmnih smesa) koje mogu uspevati i u starijim plantažama tj. pri većoj zaseni. Naučno istraživačka služba trebaće da izučava specifičnosti ishrane bilja u uslovima plantažne konsocijacije, kako bi se sa što više sigurnosti mogle ustanoviti ekonomično — praktične doze đubriva. Potrebno je također i dalje usavršavati tehnologiju podizanja, nege, zaštite i iskorišćavanja plantaža i tražiti najpogodnije i najrentabilnije odnose kod gajenja samih topola i vrba, tako i kod jednovremenog gajenja šumskog drveća i poljoprivrednih međukultura na istoj površini. Značajna uloga naučnih institucija treba da bude i u iznalaženju novih metoda prerade i upotrebe drveta iz plantaža, naročito u hemijskoj preradi kao i u još studioznijoj ekonomskoj analizi ovog novog oblika biljne proizvodnje. Izmena međunarodnih iskustava Plantažna proizvodnja drveta je, nesumnjivo, nova vrsta biljne proizvodnje u svetu. U zemljama deficitarnim drvetom ili tamo gde je sastav i struktura prirodnih šuma nepovoljna u pogledu dobijanja drveta za industrijsku preradu, plantažna proizvodnja pobuđuje veliko interesovanje. To je razumljivo, s obzirom na sve veće potrebe ovih zemalja u drvetu za industrijsku transformaciju i mogućnosti za brzo otklanjanje ovog debalansa putem plantažne proizvodnje. Akcije koje je u cilju izmene iskustava u plantažnom gajenju topola izvršila Međunarodna komisija za topolu zauzimaju posebno mesto u međunarodnim aranžmanima ove vrste. Rad ove komisije stvestrano je podržavala i Organi 314 |