DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Finansiranje


Za realizaciju plana podizanja plantaža i intenzivnih kultura u periodu od


1961 — 1965 god. tj. na površini cea 75.000 ha (topola i četinara) uz prosečne


direktne troškove od 150 — 250.000 dinara po 1 ha, potrebna su novčana sred


stva od cea 15 milijardi dinara ili prosečno 3 milijarde dinara godišnje, uz od


govarajuća redovha obrtna sredstva za tekuću poljoprivrednu proizvodnju u


plantažama.


Biće potrebno da se pored već raspisanog konkursa i odobrenih zajmova
daju i neke olakšice gazdinstvima u cilju akumulacije većih vlastitih sredstava.
Može se očekivati da će se u ovu svrhu odvojiti izvesna sredstva iz društvenih
fondova (novi investicioni zajam i si.). Osim toga biće potrebno ishoditi tumačenje
da se plantaže topola do prvih seča smatraju pogonom u osnivanju i
oslobode društvenih davanja.


Zadaci naučno istraživačke i savetodavne službe


Nužno će biti da se i dalje vrše naučna istraživanja u pravcu iznalaženja
novih vrsta i formi, koje će moći da prime novu i intenzivniju agrotehniku i da
daju još veće ili još kvalitetnije prinose od dosada uzgajanih i da istodobno
budu rezistentne na oštećenja od bolesti i štetočina.


Savetodavna služba, putem uputstava i proizvodnih ogleda, treba da demonstrira
najsavremenija naša i strana tehnološka rešenja i proven ih, kako bi se
sa sigurnošću nove metode mogle primeniti na većim površinama. Poseban
zadatak koji se stavlja pred istraživačku i savetodavnu službu je da ispituju
ekonomiku proizvodnje, a pre svega koje su ekonomski najpodesnije vrste
poljoprivrednih međukultura, (naročito krmnih smesa) koje mogu uspevati i
u starijim plantažama tj. pri većoj zaseni.


Naučno istraživačka služba trebaće da izučava specifičnosti ishrane bilja u
uslovima plantažne konsocijacije, kako bi se sa što više sigurnosti mogle ustanoviti
ekonomično — praktične doze đubriva. Potrebno je također i dalje usavršavati
tehnologiju podizanja, nege, zaštite i iskorišćavanja plantaža i tražiti
najpogodnije i najrentabilnije odnose kod gajenja samih topola i vrba, tako i
kod jednovremenog gajenja šumskog drveća i poljoprivrednih međukultura na
istoj površini. Značajna uloga naučnih institucija treba da bude i u iznalaženju
novih metoda prerade i upotrebe drveta iz plantaža, naročito u hemijskoj preradi
kao i u još studioznijoj ekonomskoj analizi ovog novog oblika biljne proizvodnje.


Izmena međunarodnih iskustava


Plantažna proizvodnja drveta je, nesumnjivo, nova vrsta biljne proizvodnje
u svetu. U zemljama deficitarnim drvetom ili tamo gde je sastav i struktura
prirodnih šuma nepovoljna u pogledu dobijanja drveta za industrijsku preradu,
plantažna proizvodnja pobuđuje veliko interesovanje. To je razumljivo, s obzirom
na sve veće potrebe ovih zemalja u drvetu za industrijsku transformaciju
i mogućnosti za brzo otklanjanje ovog debalansa putem plantažne proizvodnje.


Akcije koje je u cilju izmene iskustava u plantažnom gajenju topola izvršila
Međunarodna komisija za topolu zauzimaju posebno mesto u međunarodnim
aranžmanima ove vrste. Rad ove komisije stvestrano je podržavala i Organi


314