DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1962 str. 14 <-- 14 --> PDF |
SI. 5. Produkcijski ogled plantaže topola sa klonom 1-214 u trećoj godini sa sojom. Kupinski kut«. Š. G. Sremska Mitrovica 1962. (Foto: ing. D. Bura) Biće korisno navesti jedno iskustvo sa šećernom repom, koja je u području Pelagonije u Makedoniji bila zasađena u plantaži topola, prilikom njenog osnivanja u I960 godini. Šećerna repa dala je ovde 40.100 kg ili 260.000 din./ha, što predstavlja visok prinos, koji je gotovo u potpunosti isplatio troškove osnivanja plantaže. Međutim topole su u ovom ogledu imale najmanji prirast u odnosu na ostale oglede. Negativan uticaj šećerne repe na rast topole nije se još izravnao ni u 1961 god., i pored intenzivne obrade i đubrenja uz kulturu kukuruza. To navodi na pomisao da šećerna repa sa topolom nije biološki povoljna kombinacija, iako neki put iz ekonomsko finansijskih razloga nalazi svoje opravdanje. Upotreba đubriva u plantažama topola sa polj. kulturama. U tabeli broj 3 dati su podaci o osobinama zemljišta unetim količinama pojedinih đubriva i prinosima od poljoprivrednih kultura za prve dve godine. Iz ovog pregleda vidi se jasno da je prinos od poljoprivrednih međukultura uz jednaku agrotehniku (obrade zemljišta) u mnogome zavisio od visine unetih đubriva i da se u intenzivnoj proizvodnji nije opravdano moglo ići na polovična rešenja, tj. da se samo sa intenzivnijom obradom zemljišta bez đubrenja ne mogu ostvariti visoki prinosi kako se to na prvi pogled misli pa i kad su u pitanju na oko »bogata« aluvijalna tla. Zapažanja (iskustva) o uspesima pojedinih poljoprivrednih kultura u ogledima plantaža topola. Upoređujući troškove osnivanja zasada i ulaganja u poljoprivredne međukulture u plantažama topola sa prosečno ostvarenim prinosima u prvoj i dru |