DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
se posijeku sva stabla stare sastojine, ostaje mlada; gornji dio> njenog vertikalnog profila je najprije duboko valovit, u doba kulminacije visinskog prirasta većine stabala blago valovit (v, pril. si. br. 2). Skupinasto gospodarenje ne smije se shvatiti kao metoda koja najbolje rješava sve probleme uzgajanja šuma. Na primjer, za čiste i mješovite jelove sastojine nije ekonomična; ali se može upotrijebiti kad se takve više-manje jednodobne ili raznodcbne sastojine pretvaraju u preborne, ili kad sastojine nisu ni jednodobne ni preborne. U našim okolnostima ovaj se način gospodarenja ne bi trebao< primjenjivati samo< zato- što> je suvremeniji i bolji nego prvenstveno zato šte» se u stvarnim razvojnim stanjima raznovrsnih dijelova sastojine može racionalno´ uzgajati jedino- tako da se svaka skupina posebno temeljitije razmatra i intenzivnije obrađuje u okviru cjeline. SI. br. 2. Gospodarenje u sastojini s raznovrsnim skupinama: skupina boljih stabala se njeguje; skupina posve loših stabala se progali, pođsadi četinjačama i zatim posve posiječe; u daljnjoj skupini boljih stabala također se obavlja proredno odabiranje i njegovanje stabala; skupina mladog naraštaja listača se proširuje i u njoj, prema fazama razvitka, provode obrana i njegovanje podmlatka, čišćenje i prvo proređivanje mladika Mogućnosti za primjenu u našoj pruksi Kako smo već u uvodu istakli, pojedini naši dnigovi na terenu, kad nisu pod lošim utjecajima šablone, recepata i shema stare škole ili zastarjelog dijela prakse uzgajanja šuma, i sami, a da dublje ne poznaju teoriju skupinastog gospodarenja ili kad je ne bi ni poznavali, uzgajaju skupine drveća prema bitnim načelima na kojima je izgrađena novija teorija. Neobremenjeni normama i formama ili raznim subjektivno-personalnim stručnim odnosima, prilagođujući se, po potrebi, stvarnim razvojnim stanjima dijelova sastojine i primjenjujući osnovne kriterije racionalne i napredne proizvodnje, na temelju zdravoga intelektualno-stručncg prosuđivanja sami su u konkretnim okolnostima ostvarivali ideju skupinastog gospodarenja. Stvorili su i svoju teoriju. Zato što nisu mogli racionalno drukčije postupiti. Jer kad bi drukčije radili, postupak bi bio neekonomičan. Uspjeli su odbaciti ustajale obrasce koje su nekad postavili osnivači stare njemačke škole, čiji su temelji i nadgradnje sna |