DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 8     <-- 8 -->        PDF

se posijeku sva stabla stare sastojine, ostaje mlada; gornji dio> njenog vertikalnog
profila je najprije duboko valovit, u doba kulminacije visinskog prirasta većine
stabala blago valovit (v, pril. si. br. 2).


Skupinasto gospodarenje ne smije se shvatiti kao metoda koja najbolje
rješava sve probleme uzgajanja šuma. Na primjer, za čiste i mješovite jelove
sastojine nije ekonomična; ali se može upotrijebiti kad se takve više-manje
jednodobne ili raznodcbne sastojine pretvaraju u preborne, ili kad sastojine
nisu ni jednodobne ni preborne. U našim okolnostima ovaj se način gospodarenja
ne bi trebao< primjenjivati samo< zato- što> je suvremeniji i bolji nego
prvenstveno zato šte» se u stvarnim razvojnim stanjima raznovrsnih dijelova sastojine
može racionalno´ uzgajati jedino- tako da se svaka skupina posebno temeljitije
razmatra i intenzivnije obrađuje u okviru cjeline.


SI. br. 2. Gospodarenje u sastojini s raznovrsnim skupinama: skupina boljih stabala
se njeguje; skupina posve loših stabala se progali, pođsadi četinjačama i zatim posve
posiječe; u daljnjoj skupini boljih stabala također se obavlja proredno odabiranje
i njegovanje stabala; skupina mladog naraštaja listača se proširuje i u njoj, prema
fazama razvitka, provode obrana i njegovanje podmlatka, čišćenje i prvo proređivanje
mladika


Mogućnosti za primjenu u našoj pruksi


Kako smo već u uvodu istakli, pojedini naši dnigovi na terenu, kad nisu
pod lošim utjecajima šablone, recepata i shema stare škole ili zastarjelog dijela
prakse uzgajanja šuma, i sami, a da dublje ne poznaju teoriju skupinastog
gospodarenja ili kad je ne bi ni poznavali, uzgajaju skupine drveća prema
bitnim načelima na kojima je izgrađena novija teorija. Neobremenjeni normama
i formama ili raznim subjektivno-personalnim stručnim odnosima, prilagođujući
se, po potrebi, stvarnim razvojnim stanjima dijelova sastojine
i primjenjujući osnovne kriterije racionalne i napredne proizvodnje, na temelju
zdravoga intelektualno-stručncg prosuđivanja sami su u konkretnim okolnostima
ostvarivali ideju skupinastog gospodarenja. Stvorili su i svoju teoriju.
Zato što nisu mogli racionalno drukčije postupiti. Jer kad bi drukčije radili,
postupak bi bio neekonomičan. Uspjeli su odbaciti ustajale obrasce koje su
nekad postavili osnivači stare njemačke škole, čiji su temelji i nadgradnje sna