DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 7 <-- 7 --> PDF |
hove energije prirašćivanja i kvalitete, odnosa prema drugom drveću i toku podmlađivanja. Ophodnja i eksploatacija su pojmovi koji nemaju veze s intenzivnim iskorišćivanjem proizvodne snage mikrostaništa i pojedinog drveta. Iskorišćavanje ,njegovanje i pcdmlađivanje ne mogu se međusobno razdvojiti nego čine jedinstvenu cjelinu. U svima dobama razvitka sastojine i sastojinskih skupina treba što potpunije iskorišeivati dobre osobine drveća i unapređivati ih njegovanjem i što više sprečavati razvitak loših. Kontinuitet proizvodnje ne smije se nigdje znatno prekidati, kao> npr. kratkoročnom oplcdnom sječom i, osobito, golom, sječom na većoj površini. Iznesene bitne postavke, o kojima ovisi način provedbe skupinastog gospodarenja, ujedno označuju sličnosti s postavkama za preborni način gospodarenja. Razlike između skupinastog i prebornog načina gospodarenj a su ove: načelnih razlika nema ,osim u vremenskom i prostornom rasporedu gospodarskih postupaka; ipak, obnova nije neprekidna kao u prebornoj šumi nego je vremenski i, prostorno´ ograničena na određene malene površine, ali tako da se proces proizvodnje nigdje mnogo ne prekida; stvorene grupe mladog naraštaja postepeno´ se proširuju i, konačno´, spajaju; dužina podmladnog doba ne određuje se unaprijed, kao u oplodnoj sječi; pcdmlađivanje, čišćenje i prorjeđivanje vremenski i prostorno su odvojeni u smjesi raznih razvojnih stadija dijelova sastojine; preborna šuma ima gotovo´ uvijek podjednak vanjski izgled, a u skupinastom gospodarenju, unatoč veoma polaganom toku podmlađivanja, sastojina je jednom više-manje stara i postepeno´, zatim, više-manje mlada; manje su štete u sječi i izvlačenju drveta. U odnosu na gospodarenje u jednodobnim sastojinama, skupinasto gospodarenje omogućuje: bolje iskorišćavanje proizvodne snage svakog dijela staništa i sastojine, ne treba čekati urod sjemena kao u oplodnoj sječi, uzgajao je u gospodarskim zahvatima posve slobodan u okviru izabranog reda i šumsko-uzgojnog plana. Ali gospodarenje je složenije: treba više i bolje planirati. Proizvodnja debelih drvnih sortimenata je manja nego u prebornoj šumi. Ne može se voditi na tako maloj površini npr. privatnih posjeda kao> u preborncm načinu gospodarenja. Mreža putova i izvoznih vlaka mora biti dobro projektirana, razvijena i održavana, jer se sječe u intenzivnom gospodarenju moraju voditi planski na malim površinama, tj. što više od tzv. transportnih granica. Ob nova sastojine mnogo je brža nego´ u prebornoj šumi i znatno polaganija nego u jednodobnoj u toku provedbe oplodne sječe. Prema danim situacijama, obavljaju je razne vrste sječa: preborna, oplodno-skupinasta, rubna oplodna i gola grupasta; oslobađanje, obrana i zaštita podmlatka. sjetva i sadnja, introdukcija novih vrsta drveća. Pcdmlađivanje redovno započinje najprije na onim mjestima na kojima se već nalazi upotrebljiv novi naraštaj. Vodi se od transportnih granica, na brdovitom zemljištu odozgo prema dolje. Na drugim se mjestima izvrše progalne prorede, tj. pripremni sjekovi za pcdmlađivanje; zatim se prelazi na prebornu sječu, oplodne, naknadne i dovršne sjekove, sve na malim površinama, slobodno prema danim razvojnim stanjima skupina. Nijedno bolje stablo ne smije se oboriti samo zbog podmlađivanja nego, prije svega, zbog skupina malog ili lošeg prirasta i zbog unapređivanja prirasta na odabranom drveću. Nedovoljno ili loše podmlađena mjesta umjetno´ se pošumljuju privredno´ potrebnim i ekološki odgovarajućim vrstama drveća; u skupinama odraslijih heliofita pcdsađuju se skiofiti. Potkraj obnove u sastojini su oštrli rubovi od grupa ostavljenog drveća i skupine mladog naraštaja u obliku rastegnutih stožaca. Kad |