DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
potječe od izraza femella, ženkica: poznato je, naime, da u uzgoju konoplje treba razlikovati muške jedinke koje su veće i daju kvalitativno drukčije vlakno nego ženske jedinke, među njima treba prebirati, tj. odvajati ženske od muških; zato se nerijetko u prošlom stoljeću i početkom sadašnjeg izraz Femelwald upotrebljavao za pojam preborne šume. Ali to danas nije više važno. Femelšlag je pojam, vezan na određen šumskogospodarski postupak, tačnije rečeno, za kompleks uzgojnih postupaka, i dobio je puno »građansko pravo« bivstvovanja; kao, na primjer, naše riječi, inače po njihovom iskonskom pojmovanju nejasne ili čudne, kolodvor, rukovodilac, oborine, padavine i si. Ovaj se gospodarski postupak posve dobro, adekvatno njegovom smislu, može označiti izrazom skupinasto gospodarenje; u Sloveniji: skupinsko postopno gospodarjenje. Zašto takav izraz? Zato što se, gdjekad, gospodarenje u jednobnim sastojinama naziva sastojinskim, a gospodarenje u prebornim šumama stablimičnim gospodarenjem. Skupinasto gospodarenje, ´iako* im nije slično, čini neku sredinu u uzgojnim postupcima koji se provode u navedenim dvjema uzgojnim oblicima šume; odnosno, jasnije rečeno, sredinu između podmladivanja i njegovanja u dugoročnoj oplodnoj sječi, tj. O´plcdnc´-skupinastoj, i u preborno-skupinastom gospodarenju, u kojemu se mladi naraštaj treba razvijati što više u većim grupama. Stvarno, femelšlag se pretežno´ odnosi na uzgojne zahvate u raznoličnim, nejednodobnim ili raznodobnirn skupinama sastojina sjemenjača i panjača, te bi bik> veoma pogrešno da ga se shvati kao neki nov sverješavajući postupak koji se smije ili može nakalupiti svagdje i svagda. Makar je bit provedbe u načinu podmlađivanja, u skupinastom gospodarenju, kako i sam taj stručni termin izražava, nije osnovno pitanje stvaranje novog naraštaja nego je gospodarenje skcncentrirano´ na kompleksno rješavanje problema svake skupine drveća: nijedno* se stabk» ne smije oboriti samo radi podmlađivanja ili radi unapređivanja mladog naraštaja, tj. radi oslobađanja podmlatka i mladika nego, prvenstveno*, zbog malog kvantitativnog prirasta debla ili lošeg kvalitativnog. Prema razvojnim fazama skupina treba obavljati čišćenje, prorjeđivanje i podmlađivanje. Ovakvim postupkom hoće se postići to da se maksimalno´, u okviru cjeline, privrednih okolnosti i potreba, što bolje iskoriste prirodan kapacitet mikrostaništa (svako drvo ima svoje mikrostanište, napose svoju mikroklimu!) i prirasni potencijal svake skupine, svakog boljeg drveta i istodobno´ usmjeruje obnova. Na taj se način po´većava prihod ,cdnosno´ proizvodnost svakog dijela sastojine. Razvitak ideje Kao što gotovo nijedna ideja danas nije posve nova nego se rađa, gradi i nadograđuje na starim temeljima ili iskustvima i usavršava na novim misaonim poticajima ili empirijskim ostvarenjima, tako se i ideja skupinastog gospodarenja na mševinama starog, dotrajalog ili nesuvremenog razvijala, više skokovito nego postepeno, uzimajući ili odbacujući usput načela ili bitnije pojedinosti iz onih ideja koja se s izgrađivanom idejom dotiču, poistovjećuju ili sukobljuju. Pojam skupinastog gospodarenja prvi je u Srednjoj Evropi metodički izgradio K. Gayer , razvijajući ga od god. 1886. do god. 1898, kad je objavljena i njegova knjiga O´ uzgajanju šuma. Ideja se ostvarivala u mješovitim sastojinama, napose za skio-filne vrste drveća. Pojavila se i djelovala kao reakcija na tadašnje mehanističke geometrijsko-matematičke metode uređivanja šuma, osnivanja i sječe čistih jednodobnih sastojina. uglavnom četinjača, prvenstveno smreke. Bit 259 |