DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ta ispitivanja tla uz primjenu aerofotograma, a njihova iskustva i rezultati proučavani su uvijek i na tečajevima centra ITC. Oko šezdeset i više iskusnih pedologa obučeno je ovdje u primjeni aerosnimaka za pedološka istraživanja. Pedolozi nekih zemalja donosili su sobom snimke područja u kojima rade. Rezultate rada centra publicirali su Supraptohardjo (1954), van W a m b e k e i van C o s t e n (1954) i Nakan o (1955.). U ovom centru studirana je primjena aerofotografije i za svrhe klasifikacije i konzervacije tala. Tokom niza godina primjenjivana je aerofotografija u istraživanju tala i publicirani su važni prilozi o toj primjeni (Prescott and Taylor, 1930; Busnell, 1932; Frost and Woods, 1950 and 1952; Simonson, 1950, 1952; Rouke and Austin, 1951; Pasto, 1953; Pommering and Cline, 1953), a ikoji su doprinjeli poboljšanju metoda aerofotointerpretacije u ITC. Na petom Internacionalnom kongresu pedologa u Leopoldville-u raspravljano je prvi put o primjeni aerofotointerpretacije u pedološkim istraživanjima. Osnivanjem ITC u Delftu-u, stvoreni su povoljni uslovi i za razvoj metoda aerofotointerpretacije u istraživanju tala. Tome su doprinijela, pored ostalog, ispitivanja tala Holandije, vršena za razne potrebe. Razvio se poseban tip interpretacije tzv. »Systematic photo-analysis« (Buringh, 1954), a opisane su još i neke druge metode rada. Aerofotointerpretaciju u pedologiji treba da vrše pedolozi, iskusni u kartiranju tala, naročito u detaljnom kartiranju. Prema podacima B u r i n g h-a vidi se problem nedovoljnog broja stručnjaka za pedologiju u svijetu (izuzev ü Holandiji) tako da on podvlači značajnu ulogu koju ima primjena aerosnimaka u tim prilikama. Primjena aerosnimaka u modernoj pedologiji je jedan od najvažnijih priloga nauci o tlu u zadnjih dvadeset godina. Po mišljenju Buringh-a, u nekim je slučajevima ekonomično urediti tzv. »air survey« kod ispitivanja tala. Za ova ispitivanja, moguće je tada iskoristiti i studirati primjenu kolor filma i mnogih drugih tehničkih poboljšanja aerofotosnimaka. S obzirom da je potreba za pedološkim kartama veoma velika, posao na istraživanju tala kompleksan i skup, ponekad financijski ograničen, a broj pedologa premalen, primjena aerosnimaka je u ovim istraživanjima od velikog značenja. U prvom redu ova primjena pomaže istraživaču da prije početka radova upozna neke fizičke uvjete područja i time sigurnije utvrdi najpovoljnije mjesto početka radova kao i njihov raspored. Samo kartiranje obavlja se lakše i brže, a tačnost granica je veća nego u normalnom istraživanju tala. Buring h navodi da pedolog može kartirati četiri puta brže primjenjujući aerosnimke, a troškovi kartiranja po km2 su na taj način svakako znatno manji. Najzad, pedolog ima ovako mnogo više vremena za laboratorijske analize i studij svojstava tala koja ispituje. Ing. Mirjana Kalinić F. SCHWERDTFEGER: Das Eichenwickler — Problem — Auftreten, Schaden, Massenwechsel und Möglichkeiten der Bekämpfung von Tortrix viridana L. in Nordwestentschland. Knjiga sadrži 9 tabela i 47 grafikona a izdao ju je Zemaljski odbor za poljoprivredna istraživanja Nordhein-Westfalen. Problem hrastova savijača Tortrix viridana je za Njemačku od velikog značenja. Samo u rajnskoj oblasti i Westfalnu oko 10O.0OO ha hrastovih šuma izvrgnuto je iz godine u godinu oštećivanju hrastova savijača, što uzrokuje gubitak od 3,75 milijuna DM godišnje. U knjizi su izneseni rezultati 10-godišnjih istraživanja za koja je autor napravio program a u čijem izvođenju su sudjelovali i drugi autori: Dr O. Juttner, M. Münzberg, Dr N. Schindler, Dr F. Schütte i dr W. Stein. Autor je obradio temu u slijedećim poglavljima. 1. Uvod 2. Prostorna i vremenska pojava hr. savijača. Ovo poglavlje obuhvata prostornu pojavu, trajanje masovne pojave i gustoću populacije. Savijač je štetnik nizinskih hrastovih šuma sa dugim periodom gradacije. 3. Štete. Ugrožavanje sastojine. Ugibanje stabala, izostanak uroda žira, štete na pođmlatku, smanjenje vrijednosti sastojine i utjecaj na formu debla, stvaranje živica i posljedice na ravnomjernost godova. Smanjenje prirasta: u visinu, debljinu, temeljnice i volumena. 4. Masovna pojava. U ovom poglavlju autor je opisao bionomiju, uzroke masovne pojave, seksualni indeks, produkciju jaja, mortalitet, parazite i predatore, bolesti i ostale neprijatelje, dispoziciju stabala i prenamnoženje, tok gradacije, dinamiku populacije i faktore koji prouzrokuju tu pojavu. 5. Suzbijanje savijača. Ovo je poglavlje autor obradio najopširnije što je razumljivo s obzirom na aktuelnost suzbijanja 295 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 42 <-- 42 --> PDF |
i štete koje hrastov savijač pričinjava cije i akcije zamagljivanja kemijskim hrastovim sastojinama. Autor smatra da sredstvima. kod sprečavanja masovne pojave treba vo4. O biotskim faktorima u koje autor diti računa: ubraja uzgoj mješovitih sastojina, zaštitu 1. O dispoziciji pojedinih tipova hrasta korisnih ptica, razmnažanja šumskih mrana napad hrastovog savijača. Kod toga vi, itd. hrastovi strane provenijencije (slavonski Primjena korisnih insekata i bolesti hrast! op.) i neki domaći hrastovi koji koje još nisu zapažene kod hrastova savikasnije listaju dolaze u obzir za uzgoj nojača trebaju biti predmet izučavanja. Kevih sastojina. mijskom borbom postignut je vrlo dobar uspjeh, ali nažalost ne sprečava trajno 2. O promjeni sastojinske klime pomopojavu savijača pa ju treba ponavljati što ću stvaranja mješovitih sastojina. Autor može imati neželjene posljedice. ipak ukazuje na ograničen uspjeh ovih mjera. Za praksu su ipak najvažnija i najus 3. O sprečavanju preranog listanja pupješnija kemijska suzbijanja i uzgoj sastotem kemijskih sredstava. Ta mjera do dajina kasnolistajućeg hrasta. nas nije primjenjivana i treba je proučiti. Treba uporediti cijene koštanja ove akProf. M. Androić VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTA Cijene pojedinih bro; eva: Pretplata za Naslov : tek. godinu Izdanja Izdanja Izdanja godišnje: do 1945. g .1945. - tek. g. tekuće g. Tuzemstvo Dinara Dinara Ustanove i poduzeća 5.000 100 200 600 Pojedinci 1.000 50 80 ISO Studenti i đaci 200 30 40 50 Inozemstvo: Ustanove i poduzeća 6.000 150 250 600 Pojedinci 2.000 100 150 200 ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez Šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mazuranića trg 11. — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-21-3-502. — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoä« Samobor. |