DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 37 <-- 37 --> PDF |
marstvu se primjenjuju u šumskim rasadnicima, u prvoj godini radi zaštite sjemena i klica od korova. Više se upotrebljavaju bijela ulja. Ustanovljeno je, da su pojedine vrste drveća nejednako osjetljive na mineralna ulja. preosjetljivi su: Pinus silvestris, P. nigra, Picea excelsa, Picea sitkaensis, Thuja i Chamaecyparis. Osjetljive su: Pseudotsuga Douglasii, Larix, Tsuga i Abies (potreban je oprez). Vrlo su osjetljive: Quercus, Fagus, Betula, Acer, Alnus Tilia i Fraxinus, pa se za njih upotreba mineralnih ulja ne preporuča. Na neke korove iz porodice štitarka i kamilica mineralna ulja ne djeluju. Prskanje tim herbicidima vrši se nakon kiše ili natapanja. Autor navodi da naša praksa s tim herbicidima još nema iskustva. VÜI Od derivata t i o k a r b a m i ns. ke kiseline opisan je preparat V apam, kao fungicid, koji uništava gljivice, koje uzrokuju polijeganje ponika (fuzariozu). kao herbicid za suzbijanje sjemena korova, te kao nematocid. Taj tekući nreparat, koji postaje u tlu plinovit, poprska se na dobro razrahljeno tlo, pri temperaturi iznad 5°C u količini od 100 ccm3 na 1 m2. Prodire u tlo cio 25 cm duboko. Preporuča ga se primijeniti u šumskim rasadnicima pomiješanog sa 5 litara vode po 1 m2. Tlo se nakon tretiranja prorahli. sjeme se smije sijati tek iza 3—4 tjedana. Korijenje šumskih biljaka treba da je bar 1 m udaljeno od tretiranih gredica. Treba čuvati i zelene dijelove biljaka, koje možemo tim sredstvom lako oštetiti. Radi otrovnih para, koje razvija Vapam. treba raditi sa maskom na licu, a treba paziti i na odijelo. DC. Od anorganskih herbicida primjenjuje se danas, radi svoje jeftinoće, jedino još natrium klor at. To je totalni herbicid ali uspjeh ovisi o dubini korijenja pojedinih korova. Treba paziti, da se ne spali lišće kulturnih biljaka. Upotrebljava se u količini od 100—300 kg po ha. Radi njegove lake upaljivosti potreban je pri radu velik oprez. Stoga, treba otimah nakon rađa skinuti odjeću te ruke i lice oprati sapunom. U četvrtom poglavlju autor je najprije općenito prikazao korove i njihovu štetnost u šumskom gospodarstvu. Ističe njihov velik potencijal razmnažanja, kada se usporede sa kulturnim biljkama. Dijeli ih na one, koji dolaze u šumama, pod zastorom krošanja ,na šumskim čistinama, te one u šumskim rasadnicima. U sastojinama se herbicidi pretežno primjenjuju prije sjetve ili sadnje, rjeđi su slučajevi, da se / primjenjuju, gdje već postoji prirodni ili umjetni pomladak. U šumskim rasadnicima teže suzbijamo trajne (perene) korove nego sjemenske. Dalje pisac prelazi na prikaz najštetnijih korova koji dolaze u našim šumama i rasadnicima, te na osnovu pokusa, koji su kod nas izvršeni, daje upute i tehniku rada koju treba primijeniti za njihovo suzbijanje. Za suzbijanje korova sa kojim nema vlastitih iskustava autor daje podatke na osnovu najnovije stručne literature. Podaci se odnose na ove vrste korova: 1. Papra t (Aspidium Filix mas) — uspješno su izvršeni pokusi suzbijanja sa aminotriazolom (ATA). Isto vrijedi vjerojatno i za b u j a d, ali kod nas još nisu izvršeni pokusi suzbijanja te vrste. 2. Čivitnjača, amorfa, divlji bagre m (Amorpha fruticosa) uspješno se suzbija sa 2, 4, 5-T, ali i folijarnim tretiranjem s 1—l,3°/a Begulex B-40 u vodi. 3. Kupina (Rubus sp) vrlo brzo se suzbija sa herbicidom 2,4,5-T folijarnim tretiranjem. Mora se paziti, da ne bude štete na mladim jelovim biljkama, koje su na taj herbicid osjetljive, dok su bukove vrlo osjetljive. Pošto pojedine vrste kupina različito reagiraju na 2, 4, 5-T herbicide, trebalo bi izvršiti daljnje pokuse. Na sličan način uništava se i malin a (Rubus idaeus). 4. G 1 o g (Crataegus sp) uništava se bazalnim tretiranjem sa 7,5% Regulex B-40 u nafti. Folijarnim tretiranjem sa 2, 4, 5-T glog ne ugiba. 5. C r n i tr n (Prunus spinosa) suzbija se, da se lišće poprska sa lVo Regulex B-40 u vodi a može se uništitij da se bazalno tretira sa 2, 4, 5-T u nafti. Crni trn i glog mogu se i ljeti zajedno tretirati i uništiti orošavanjem sa mješavinom 2, 4, 5-T herbicida i nafte. Obje se vrste mogu suzbiti i tako da se ljeti sasijeku te slijedeće zime tretira rez i panj. Pisac preporuča, da se o izboru načina tretiranja i njegovoj primjeni kod suzbijanja tih korova odluči za svaki slučaj posebno. Kada se crni trn tretira foliarno ljeti, a glog na spomenuti način zimi, sigurno je, da ti grmovi ne će više potjerati. 6. Trav e (Gramineae), sigurnije se uništavaju herbicidima, nego skupom košnjom sa kosom ili srpom. Ni oranjem u ravnim terenima ne možemo se riješiti tog korova za dulje vremena. Autor na osnovu podataka iz literature ukratko opisuje najštetnije vrste travnatih korova, i njihovu štetnost, te navodi metode tretiranja i suzbijanja. Kod nas u šumarstvu jož nisu provedeni pokusi uništavanja trava, 291 |