DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I otimača stručna litecaliica Prof. dr J. Kišpatić — ing. A. Böhm: PRIMJENA HERBICIDA U ŠUMARSTVU, Zagreb 1962. Pag. 84, 35 slika. Izdala Poljoprivredno šumarska komora NR Hrvatske, sekcija za šumarstvo. Autori te knjige dali su opširan i temeljit prikaz i podatke o suvremenom kemijskom načinu borbe protiv korova u šumskom gospodarstvu. Oni su dali upute o uspješnoj primjeni herbicida, koje se temelje na rezultatima njihovih višegodišnjih pokusa. Knjiga će stoga moći vrlo dobro poslužiti svakom šumaru praktičaru, kada će morati da zaštiti šumske biljke od štetnog djelovanja korova. U uvodu tj. prvom poglavlju knjige autor podvlači značaj herbicida za suzbijanje korova, te navodi razloge zašto su herbicidi posljednjih 20 godina našli tako široku primjenu u šumskom gospodarstvu. (Pomanjkanje radne snage, temeljito uništavanje korova na dulje vremena, lakši raspored nekvalificirane radne snage, jeftinoća, gospodarenje sa šumama po stručnjacima). Naročito koriste herbicidi u rasadnicima gdje se troškovi proizvodnje smanjuju, a vrijednost sadnica povećaje. Ali i kod prirodnog pomlađivanja, te njege i čišćenja mladika, kao i kod proređivanja sastojina, herbicidi nam mogu biti od velike koristi. Autor ističe, da se primjenom herbicida ne isključuju dosadanje klasične metode u uzgajanju šuma, već da će se herbicidi tu primjenjivati samo kad za to postoje određeni razlozi, naročito ekonomski. Znanje o herbicidima treba što brže proširiti, pa je potrebna uska suradnja iz instituta! praktičara na terenu. U ~"cTf u g o m poglavlju autor najprije prikzuje herbicide općenito, te zatim objašnjava njihovu primjenu. Autor navodi Burschel-Rohrigov u razdiobu herbicida, prema kojoj se na osnovu kemijskog sastava oni mogu razdijeliti u ovih devet grupa: I Translokacioni herbicidi (na bazi fenoksioctene kiseline, 2,4-D, iMCPA, 2,4,5-T) II Derivati diklorpropionske kiseline (Dalapon) Hl Derivati octene kiseline (TCA, NATA) IV Derivati mokraćevine (Monuron, Neburon, Alipur) V Derivati triazola (ATA) VI Derivati triazina (Simazin) VII Mineralna ulja VIII Derivati tiokarbaminske kiseli ne (Vapam) IX Anorganski herbicidi. S obzirom na upotrebu u šumarskoj praksi autor je raspodijelio herbicide u ove 4 grupe: 1. herbicide za šumske rasadnike, 2. herbicide za uništavanje korova u šumama i plantažama 3. herbicide za uzgojne radove 4. herbicide za totalno uništavanje korova. Ali i ta raspodjela ima samo relativan značaj, jer se neki herbicidi mogu primijeniti u dva ili više različitih slučajeva. Pisac objašnjava uzroke selektivnosti nekih herbicida, te ističe njihovu važnost s obzirom na njihovo ponašanje u tlu. Radi raznolikosti, mnogih faktora, koji uvjetuju efikasnost herbicida, nemoguće je postaviti neko jedinstveno pravilo ili recept. To isto vrijedi i s obzirom na svrhu, koju želimo postići primjenom herb´icida. Herbicidi se dijele na totalne i selektivne već prema tome, da li uništavaju svu vegetaciju na nekoj površini ili samo određenu vrstu korova. Apsolutno selektivne herbicide zasad još nije uspjelo proizvesti. Zato je kod njihove primjene potreban najveći oprez. Totalni herbicidi vrše i sterilizaciju tla. Herbicidi su kontaktni, ako uništavaju dijelove biljaka ili čitavu biljku neposredno dodirom. Oni su translokacioni, ako ih provodni sistem biljke raznosi po čitavoj biljci, pa na taj način ubijaju biljku. Od načina primjene herbicida autor opisuje posipavanje, prskanje i orošavanje, te ističe mane i prednosti svakog od tih načina. Naglašava, da djelovanje herbicida mnogo ovisi o tehnici rada, koja se primjenjuje. U treće m poglavlju, pisac je opširnije prikazao svako od devet naprijed navedenih grupa herbicida. I. Translo kacioni herbicidi, koji se u praksi pogrešno nazivaju i hormonalni imaju za bazu fenoksioctenu kiselinu. Od te kiseline odvode 3 glavne kiseline koje čine tu grupu i to: a) 2-metil-4-klor fenoksioctena kiselina (MCP A); b) 2,4-diklor-fenoksioctena kiselina (2,4 -D); c) 2,4,5-triklorfenoksioctena kiselina (2,4 5-T). |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Preparati 2,4,5-T jače djeluju na grmove, pa se u šumarstvu najčešće primjenjuju. Kod nas se proizvodi preparat tog ´kemijskog sastava pod imenom Regul e x B40 nazvan i A p o r i s o n. Autor prikazuje u posebnim člancima mogućnosti i tehniku primjene tih sintetskih tvari rasta u šumarstvu. Posljednjih godina je interes u praksi za te preparate osobito porastao i njihova se primjena počela naglo širiti. Vodene emulzije 2,4,5-T upotrebljavaju se za uništavanje mnogih širokolisnih korova foliarnim tretiranjem, prskanje m ili orošavanjem. Biljke počnu bujno rasti te ugibaju uslijed iscrpljenja. Tretiranje treba izvesti kada je lišće već razvijeno i u toplo vrijeme. Ipak za vrijeme najveće ljetne vrućine treba prekinuti sa radom, jer sredstvo brzo ishlapi. Padne li nakon tretiranja najmanje u roku od 2 sata kiša, tretiranje treba ponoviti. Da se unište i nepoželjne uskolisne trave preporuča se mješavina ovog preparata sa D alaponom . Tretiranje se vrši tamo, gdje još nema šumskih biljaka, koje kanimo uzgojiti, ili ako ih ima, moramo ih zaštititi od dodira sa tekućinom i njenim parama. Bor je nakon što formira zimski pup, manje osjetljiv. Pisac dalje navodi primjere i´olijarnog tretiranja sa 2,4,5-T u svrhu uništavanja vrsta roda R u b u s, koji se dobrom organizacijom rada može uvijek za dulje vremena i jeftinije uništiti nego sječom. Na taj se način mogu uništiti Amorpha fruticosa, crni trn i drugi drvenasti korovi. Uspješno se može tretirati i uništiti grmlje (lijeska i klokočika) kao i drveće (breza i trepetljika) kada smetaju razvoju mlade borove i smrekove kulture. Pisac preporuča, da se takova tretiranja vrše u kasno ljeto, kada bor ili smreka formiraju vršni pup. Autor dalje prikazuje uništavanje korova tretiranjem osnove tj. bazalno g dijela stabla i izboja korova što preporučuje kod svih onih grmolikih korova, koji su otporni na folijarno tretiranje. Taj je način osobito pogodan za uništavanje glogovog grmlja, kada u gustim sastavima smeta pomlađivanju hrastovih sastojina. Pokazala se kao efikasna mješavina 7,5 lit. Regulex B 40 sa 92,5 lit. nafte. Takovim tretiranjem može se uništiti žu t i.ka i lijesk a o čem autor opširnije raspravlja. Iako je taj postupak skup, ipak se isplati, kada ,se ima u vidu, da tretirani korov neće ponovno izbiti, kao što se to događa u slučaju, da ga uništavamo sječom. Ovo je naročito korisno, kada se iz bilo kojih razloga želi potpuno uništiti izbojke iz panjeva. Tako primjenom herbicida možemo uništiti i žarišta raka keste nove kore, kao i topole zaražene gljivom Dothichiza populea, kao i one, koje nose po borove štetnu rđu (Melampsora pinitorqua). Sa smjesom 2,4,5-T i naftom mogu se neke vrste korova uspješno tretirati i foliarno, ali samo sa aparatima za orošavanje. Pisac prikazuje opširnije iskustva, koja je Fröhlich imao primjenom te metode u Njemačkoj na razne vrste drveća i grmlja. Orošavanje se smije vršiti samo kod mirnog vremena, jer sitne kapljice mogu uništiti druge biljke. Radi bolje kontrole rada, doda se mješavini 0,lVo sudan-crvenila. Pošto mi još nemamo iskustva za ovaj način tretiranja pisac preporuča, da se izvrše pokusi. Treba provjeriti i metodu kojom se mogu s emulzijom 2,4,5-T preparata kod hrasta i topola odstraniti živici. Preparati 2,4,5-T mogu se primijeniti i u uzgojnim radovima, što se kod pokusa, koji su posljednje dvije godine kod nas izvedeni, pokazalo efikasnije i ekonomičnije nego dosadanje metode rada. U sastojim se mogu lako i brzo dovesti do sušenja nepoželjna i loše razvijena stabla, da se prstenuje premazom mješavine u kojoj se nalazi na 92,5 lit. nafte i 7,5 lit. Regulex B-40 preparata. Na taj se način mogu iz sastojine uz razmjerno mali trošak ukloniti predrast, loša stabla, izbojci iz panjeva i sve nepoželjne vrste drveća sve do debljine prsnog promjera od 15 cm a i deblje, ako imaju tanku koru. Tako možemo lako regulirati omjer smjese u hrastovim sastojinama u kojima je prevladao grab. Autor je na temelju pokusa došao do zaključka, da se pod izvjesnim uvjetima mogu pomoću tih herbicida vrlo uspješno i sa malo troškova vršiti prorede u sastojinama. Premazivanje stabala se može vršiti tokom čitave godine izuzev hladnih zimskih dana. Prema Frölichu se jasen i glog mogu uništiti samo ljetnim premazivanjem. Radi pojeftinjenja ove metode treba vršiti daljnje pokuse. Ta metoda nema uspjeha kod duglazije bora, smreke i ariša, dok za jelu još nije izveden pokus. II Derivati diklorpropionske kiseline Opširno je prikazan Dalapon, herbicid, koji siuži za uništavanje štetnih trava, koje smetaju razvoju pomlatka i osnivanju novih sastojina. Biljke su različito osjetljive na Dalapon. Travni korovi se prskaju vodenom otopinom Dalapona, kada se nalaze u punoj vegetaciji. Prosječno treba za trave na čistinama 800 lit. vode po ha sa 10—20 kg Dalapona. Dalapon 289 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
je efikasan i protiv paprati, ali to treba još ispitati. Pošto mikroorganizmi brzo razgrađuju Dalapon u tlu, već se iza 6—12 tjedana nakon uništavanja travnog korova može izvesti sjetva ili sadnja biljaka. Gdje trave rastu zajedno sa širokolisnim korovom oboje se uništavaju, da se tretiraju mješavinom Dalapona i 2,4,5-T ili MCPA. Da se potisnu trave u kulturama hrasta i smreke uzimlje se 5 kg Dalapona po ha, jer su ove vrste drveća otporne na takovu koncentraciju tog herbicida. Za duglaziju, ariš i jelu te neke tvrde listače potrebno je izvršiti daljnje pokuse Autor navodi rezultate, koje je dobio Rozsna y u Njemačkoj, ´kada je suzbijao Dalaponom razne trave upotrebivši taj herbicid u raznim koncentracijama. Korovi se uništavaju po šumama, kada drveće urodi obilno sjemenom pa treba osigurati prirodno pomlađenje sastojina. Dalapon uništava korov za više godina, nije opasan po ljude i životinje te nije zapaljiv. Ipak pri radu potreban je oprez jer može izazvati prolaznu upalu kože i očiju. III Derivati octene kiseline djeluju kao totalni herbicidi. To su trikloracetat (TCA) i Na-sol N at a). U jakim dozama 50—150 kg po ha ne uništava potpuno samo trave već čitavu vegetaciju. U biljku ulazi preko korijena, listovi poprimaju tamnozelenu boju i kod jačih doza biljka brzo ugine. Ne smije se upotrijebiti u kulturama. Zato ga se u šumarstvu primjenjuje samo na čistinama, te u dovoljnoj udaljenosti od korijejenja stabala. Tim se herbicidima uništavaju na pr. pirike (Triticum repens) i vrbenak (Solidago sp), ali ne na aluvijalnim tlima, na kojima su već zasađene topole. Za potpuno uništenje travnih korova preporuča se nisko ih pokositi a potom u jesen prskati pokošenu površinu sa TCA. Primjenjuju se i kombinacije TCA sa ATA (aminotriazol i sa 2,4 D). FV Od derivata mokraćevine dolaze u obzir Monuron (CMU), Neburon i Alipur. Prvi je jaki totalni herbicid, drugi je prvenstveno selektivni, dok je treći kombinirani herbicid. Kod upotrebe Monurona biljke ugibaju polagano, a djelovanje u tlu je dogotrajno, jer mikroorganizmi trebaju dulje vremena da ga rastvore. U trgovinu dolazi pod imenima Karmex i Telvar. U šumarstvu se primjenjuje samo tamo, gdje se želi za dulje vremena tlo držati čisto od ´korova, kao npr. na šumskim putevima, na nasipima i si. Neburon je sličan Simazinu, pa se najviše primjenjuje u šumskim rasadnicima. Ako se tretiranje vrši u proljeće, gredice ostaju dugo vremena čiste od korova. Alipu r je važan za šumske rasadnike, jer se može primijeniti kod sjetve crnogoričnog sjemenja, da se gredice drže čiste od korova. Sastavljen je od derivata mokraćne kiseline i jedne karbaminske kiseline (OMU i BiPC). Iako je toksičnost tog preparata malena, treba paziti, da ne dođe u izravan doticaj sa kožom. Alipur djeluje samo u vlažnom tlu, te ne uništava korov, koji se razvija iz korijena. Ne djeluje štetno na jelu, smreku, bor, ariš, grab, bukvu, hrast, bagrem, lipu i zanovijet, dok je po sjeme johe i breze štetan. Autor je taj herbicid i tehniku njegove primjene detaljno prikazao. V Derivat triazola -a minot r i a z o 1 (ATA) totalni je herbicid, ali je u slabijim dozama za izvjesne kulture biljaka selektivan. Posljednjim se pokusima ustanovilo, da se može uspješno primijeniti za uništavanje paprati, ali samo u starijim sastojinama, gdje se tlo mora osloboditi tog korova radi podizanja pomlatka. Osim paprati uništava podbjel, ostak, resulju i piriku. Djelovanje je dugotrajno, te biljke ugibaju i godinu d ana nakon tretiranja. Preparat nije štetan po ljude niti po životinje. VI Derivat triazina, Simazin, u vodi je praktično netopiv, te po ljude i životinje bezopasan. Najjače djeluje, kada se biljke nalaze u stadiju klijanja i nicanja. Prije tretiranja, tlo se mora plit k o okopati. Simazin uništava samo korove zakorijenjene u površinskom sloju tla. U propusna, pjeskovita tla prodire dublje, pa može izazvati oštećenja dublje zakorjenjenih kulturnih biljaka. Humus ga veže te smanjuje njegovo djelovanje. Pisac detaljno opisuje djelovanje Simazina i tehniku rada pri suzbijanju korova u šumskim rasadnicima, kao i pokuse, koji su tim herbicidom izvršeni, te navodi da nigdje, gdje je Simazin u šumskim rasadnicima pravilno upotrebljen nije bilo oštećenih sadnica. Kod topolovih reznica se preporuča, da se u rasadnicima prethodno izvrše pokusi. Tretiranjem Simazinom ostaju rasadnici više mjeseci bez korova. Djelovanje tog herbicida je uspješno ako iza tretiranja padne kiša. Ako nastupi suša, preporuča se zalijevanje gredica. Dovoljna je količina do 4 kg po ha. VTI Za suzbijanje korova upotrebljavaju se i mineralna ulj a iz grupe lakih ulja sa tačkom vrelišta 150—250°C. U šu |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 37 <-- 37 --> PDF |
marstvu se primjenjuju u šumskim rasadnicima, u prvoj godini radi zaštite sjemena i klica od korova. Više se upotrebljavaju bijela ulja. Ustanovljeno je, da su pojedine vrste drveća nejednako osjetljive na mineralna ulja. preosjetljivi su: Pinus silvestris, P. nigra, Picea excelsa, Picea sitkaensis, Thuja i Chamaecyparis. Osjetljive su: Pseudotsuga Douglasii, Larix, Tsuga i Abies (potreban je oprez). Vrlo su osjetljive: Quercus, Fagus, Betula, Acer, Alnus Tilia i Fraxinus, pa se za njih upotreba mineralnih ulja ne preporuča. Na neke korove iz porodice štitarka i kamilica mineralna ulja ne djeluju. Prskanje tim herbicidima vrši se nakon kiše ili natapanja. Autor navodi da naša praksa s tim herbicidima još nema iskustva. VÜI Od derivata t i o k a r b a m i ns. ke kiseline opisan je preparat V apam, kao fungicid, koji uništava gljivice, koje uzrokuju polijeganje ponika (fuzariozu). kao herbicid za suzbijanje sjemena korova, te kao nematocid. Taj tekući nreparat, koji postaje u tlu plinovit, poprska se na dobro razrahljeno tlo, pri temperaturi iznad 5°C u količini od 100 ccm3 na 1 m2. Prodire u tlo cio 25 cm duboko. Preporuča ga se primijeniti u šumskim rasadnicima pomiješanog sa 5 litara vode po 1 m2. Tlo se nakon tretiranja prorahli. sjeme se smije sijati tek iza 3—4 tjedana. Korijenje šumskih biljaka treba da je bar 1 m udaljeno od tretiranih gredica. Treba čuvati i zelene dijelove biljaka, koje možemo tim sredstvom lako oštetiti. Radi otrovnih para, koje razvija Vapam. treba raditi sa maskom na licu, a treba paziti i na odijelo. DC. Od anorganskih herbicida primjenjuje se danas, radi svoje jeftinoće, jedino još natrium klor at. To je totalni herbicid ali uspjeh ovisi o dubini korijenja pojedinih korova. Treba paziti, da se ne spali lišće kulturnih biljaka. Upotrebljava se u količini od 100—300 kg po ha. Radi njegove lake upaljivosti potreban je pri radu velik oprez. Stoga, treba otimah nakon rađa skinuti odjeću te ruke i lice oprati sapunom. U četvrtom poglavlju autor je najprije općenito prikazao korove i njihovu štetnost u šumskom gospodarstvu. Ističe njihov velik potencijal razmnažanja, kada se usporede sa kulturnim biljkama. Dijeli ih na one, koji dolaze u šumama, pod zastorom krošanja ,na šumskim čistinama, te one u šumskim rasadnicima. U sastojinama se herbicidi pretežno primjenjuju prije sjetve ili sadnje, rjeđi su slučajevi, da se / primjenjuju, gdje već postoji prirodni ili umjetni pomladak. U šumskim rasadnicima teže suzbijamo trajne (perene) korove nego sjemenske. Dalje pisac prelazi na prikaz najštetnijih korova koji dolaze u našim šumama i rasadnicima, te na osnovu pokusa, koji su kod nas izvršeni, daje upute i tehniku rada koju treba primijeniti za njihovo suzbijanje. Za suzbijanje korova sa kojim nema vlastitih iskustava autor daje podatke na osnovu najnovije stručne literature. Podaci se odnose na ove vrste korova: 1. Papra t (Aspidium Filix mas) — uspješno su izvršeni pokusi suzbijanja sa aminotriazolom (ATA). Isto vrijedi vjerojatno i za b u j a d, ali kod nas još nisu izvršeni pokusi suzbijanja te vrste. 2. Čivitnjača, amorfa, divlji bagre m (Amorpha fruticosa) uspješno se suzbija sa 2, 4, 5-T, ali i folijarnim tretiranjem s 1—l,3°/a Begulex B-40 u vodi. 3. Kupina (Rubus sp) vrlo brzo se suzbija sa herbicidom 2,4,5-T folijarnim tretiranjem. Mora se paziti, da ne bude štete na mladim jelovim biljkama, koje su na taj herbicid osjetljive, dok su bukove vrlo osjetljive. Pošto pojedine vrste kupina različito reagiraju na 2, 4, 5-T herbicide, trebalo bi izvršiti daljnje pokuse. Na sličan način uništava se i malin a (Rubus idaeus). 4. G 1 o g (Crataegus sp) uništava se bazalnim tretiranjem sa 7,5% Regulex B-40 u nafti. Folijarnim tretiranjem sa 2, 4, 5-T glog ne ugiba. 5. C r n i tr n (Prunus spinosa) suzbija se, da se lišće poprska sa lVo Regulex B-40 u vodi a može se uništitij da se bazalno tretira sa 2, 4, 5-T u nafti. Crni trn i glog mogu se i ljeti zajedno tretirati i uništiti orošavanjem sa mješavinom 2, 4, 5-T herbicida i nafte. Obje se vrste mogu suzbiti i tako da se ljeti sasijeku te slijedeće zime tretira rez i panj. Pisac preporuča, da se o izboru načina tretiranja i njegovoj primjeni kod suzbijanja tih korova odluči za svaki slučaj posebno. Kada se crni trn tretira foliarno ljeti, a glog na spomenuti način zimi, sigurno je, da ti grmovi ne će više potjerati. 6. Trav e (Gramineae), sigurnije se uništavaju herbicidima, nego skupom košnjom sa kosom ili srpom. Ni oranjem u ravnim terenima ne možemo se riješiti tog korova za dulje vremena. Autor na osnovu podataka iz literature ukratko opisuje najštetnije vrste travnatih korova, i njihovu štetnost, te navodi metode tretiranja i suzbijanja. Kod nas u šumarstvu jož nisu provedeni pokusi uništavanja trava, 291 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 38 <-- 38 --> PDF |
pa bi to trebalo učiniti, da se ustanovi ekonomičnost takvog rada. Najčešći travnati korovi, koje srećemo po šumama su š uš u 1 j i c e (Calamagrostis sp.) medunik e (Holcus sp.) b us i k e (Deschampsia sp.), Zone (Melica sp.), beskoljenka (Molinia coerulea), šumska vlasulja (Festuca silvatica), šumska goštica (Brachypodium silvaticum), i bekic e (Luzula sp.). Većina tih trava uspješno se mogu suzbiti Dalaponom. Izuzimaju se medunike, šumska vlasulja i Luzula vrste, koje su vrlo otporne na herbicide. Trave se mogu suzbiti na period od 2—3 god. nakon toga se opet pojave, ali taj je vremenski razmak često dovoljan, da se pomladak šumskog drveća otme i nadraste taj korov. 7. Sita, zukva (Juncus sp.) i preslic a (Equisetum sp.), lako se suzbija sa 2,4D (2—4 lit/ha) ili sa Dalaponom (10 kg/ha). Pojava tih korova može se predusresti da se tlo poprska sa S i m a z in o m (2 kg/ha). 8. Šaš (Carex sp.) suzbija se najsigurnije odvodnjom, ali se može uništiti i Dalaponom (15—20 kg/ha) ili sa TCA (100—150 kg/ha) što još nije dovoljno ispitano. 9. Vrbenak (Solidago sp.) može se prema izvršenim pokusima na čistinama uništiti sa TCA (150—200 kg/ha) ali. još nema rezultata o njegovom suzbijanju unutar već pošumljenih površina. 10. Lijesk a (Coryllus avellana) kada nastupa kao štetan korov po mladim sastojinama kulturama i sječinama, dade se suzbiti sa 2,4,5-T herbicidima. Pisac opisuje 3 načina uništavanja lijeske herbicidima. 11. Borovnica (Vaccinium myrtillus) i brusnica (V. vitis idaea) suzbija se sa čistim 2,4, 5-T ili u smjesi sa 2,4 D ili MCPA (2—6 lit/ha). Istim se preparatima može uništiti i vrijesak, ali su potrebne jače doze (2,5—9 lit/ha). Zečja k (Sarothamnus scoparius) suzbija se translokacionim herbicidima. Isto tako svibovina (Cornus sanguinea) k 1 o- k o č i k a (Staphyllea pinata) i bazga (Sambucus nigra), suzbijaju se foliarnim tretiranjem a svibovina i klokočika također i bazalnim sa istim herbicidima u nafti. 12. Vrb e (Salix sp.) kada su zajedno sa drugim korovom uništavaju se foliarnim tretiranjem sa Regulex B 40 u vodi. Kada treba vrbe suzbiti u hrastovim mladićima, onda se preporuča koru vrbovih stabala premazati sa Regulex B40 u nafti. Na koncu daje pisac shemu mogućnoti primjene herbicida u šumarstvu, te tabelu v.rsta drveća sa njihovom osjetljivosti na vodenu emulziju, sa podacima o potrebnoj koncentraciji Regulexa B 40 i koncentracijama za orošavanje sa mješavinom 2, 4, 5-T i nafte, te podacima za mogućnost uništavanja premazivanjem sa 3°/o 2, 4, 5-T u nafti. Knjiga je izrađena na osnovu podataka dobivenih vlastitim pokusima te prema podacima najnovije domaće i strane literature. Ona predstavlja u našoj stručnoj šumarskoj literaturi prvi opširni rad o suzbijanju korova herbicidima u šumskom gospodarstvu. Autori su svojim pokusima i podacima, te rezultatima tih pokusa dali solidnu osnovu za praktičan rad u šumama i šumskim rasadnicima sa herbicidima ne samo na području zaštite već i na području čišćenja, njege i uzgoja mladih sastojina. Oni su ujedno dali i poticaj na daljnje pokuse na tom polju. Uništavanje korova je velik problem u šumskom gospodarstvu, jer o njem ovisi uspjeh uzgoja biljaka u šumskim rasadnicima, te uzgoj mladih kultura i sastojina. Često se u šumskim gospodarstvima procjenjuje uspjeh gospodarenja po veličini površine, koja je zakorovljena. Ta će knjiga biti od velike koristi svim šumarskim stručnjacima, kada se nä terenu suoče sa problemom uništavanja korova. Z. Vajda |
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cJ)fitnaći Slcučni cadopiäi GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 7/8 1962. — A. Krivec: Primjenljivost »šumskih saonica« kao priključak na traktor Ferguson FE-35. — F. K o r d i š : Seljačke omorikove šume na idrijskom području. — V. Bel tram : Sječa bukve koncem augusta i njeno biološko sušenje. — V. Mikuletic i dr.: Chamaecyparis Lawsoniana Pari. LES — Ljubljana 8/9 1962. — N. Kralj: Neka zapažanja nakon IV Međunarodnog sajma drveta. — T. R a v n i k a r : Oblikovanje, proizvodnja i upotreba drvnih artikala. — H. Vou k : Troslojna ploča iverica-materijal za izradu pokućstva. — D. D o b n i k : Proizvodnja rezanog furnira za ambalažu i njegova uporabljivost. — P. P r i s t avec : Lakirne pruge. — Domaće i inostrano tržište. — M. Planine : »Lesnina « i njezina uloga u trgovini proizvodima slovenačke drvarske industrije. — V. B e 1tram : Popravak kvaliteta bukovine. — A. C e s e n : Prilog diskusiji o školovanju u drvarskoj industriji. — K. Kobe : Prva »venecijanka« u Sloveniji. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 5/6 1962. — L. V u j i č i ć : Projektovanje unutrašnjeg transporta u drvoprerađivačkim preduzećima. — Z. Ettinger: Tehnička priprema rada. — F. Podbre žnik : Požarna preventiva u drvarskoj industriji. — M. Simić : Osvrt na IV Međunarodni sajam drveta u Ljubljani. — B. P.: Izrada vlaknatica po suhom postupku. NASA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO — Titograd 1/2 1962. — S. G i n c u 1 j i V. K o n- t i ć : Mogućnost gajenja topola u Nikšić kom polju. — Sa seminara: »O proble mima gazdovanja ekonomskim šumama smrče, jele i bukve«. — Sa sastanka U. O. Društva inž. i teh. šum. i drv. ind. Crne Gore. 3 1962. — M. Mijušković: Neke značajnije bolesti šumskog drveća u par kovima u iTtogradu. — Pedološka karta NR Jugoslavije. BILTEN-Polj. šum. kom. NRH sek. za šum. — Zagreb 4 1962. — B. Hruška: Program podizanja plantaža i kultura vrsta drva ubrzanog rasta u 1962. god. — V. Beltram: Drvni ugalj u rasadničkoj proizvodnji. — Iskustva i problemi u primjeni mehanizacije u evropskom šumarstvu. 5 1962. — Preporuka o raspodjeli čistog prihoda u radnim kolektivima. — VI. Lončar : Mogućnost razvoja kapaciteta za proizvodnju celuloze i papira na bazi drvnih sirovina četinara na području NR Hrvatske. — B. Hruška : Uzajamni uzgoj borovca i crne ribizle. — Specijalni gusjeničar TD-14 za krčenje panjeva. Izlučivanje sjemenarskih baza. 6 1962. — R. B e n i ć : Tehnika rušenja , stabala i izrade oblovine jednorukom lančanom pilom. — M. J e r n e i ć : Novi propisi o plaćanju u privredi. 7 1962. — Republička Granska komisija za šumarstvo. — Analiza izvršenja plana šumarstva u I tromjesečju 1962. god. — J. K i š p a t i ć : Nova opasnost za nasade borova u Slavoniji. — B. Kovačić: Kontrola prometa sadnog materijala. — B. Kovačić : Kontrola kretanja gubara pomoću klopki. 8 1962. — V. Beltram: Sječa bukve krajem augusta. — J. Baranovski: Cijepljenje bora i cedra. — Popis prirodnih spomenika. — V. Š t e t i ć : Iskustva s primjenom mehanizacije u šumskom rasadniku za proizvodnju sadnica listača u Austriji. — Rukovodilac ekonomske zajednice. — Iskaz ispitanog sjemena u II kvartalu 1962. god. 9 1962. — Oprema za operatvu. — Proizvodnja i plasman drvnih proizvoda. — Preporuka šum. privr. organizacijama u vezi rješenja položaja lugara i nadzornika šuma. — I. Knežević i M. N i k o 1 i ć : Mehanizacija radova u šumskim rasadnicima. HORTIKULTURA — Zagreb 3,4 1961. — Z. Kani : Dravski park u Varaždinu. M. Wenzler : Planiranje zelenila grada. — P. Matković: Mjesto i tretman zaštite prirode u društvu. — A. Šrekajs: Neke mogućnosti suzbijanja korova u rasadnicima šumskog i ukrasnog bilja. 1 1962. — R. Kevo : Smolarenje i šumska estetika. — I. Trinajstić: Prirodno vegetacijska osnova parka »Opeka«. — H. D r 1 j e v i ć: Magnolia hypoleuca. VJESNIK DRUŠTVA LUGARA NRH — Zagreb 5/6 1962. — L. Z u f a : Uzgojno biološki i ekonomski problemi uzgoja sadnica topola 2/3 i 2/2. — I. Knežević i Ni 293 |