DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 33 <-- 33 --> PDF |
čani i slavonskih hrastika u šumskom kompleksu Spačva s detaljnim objašnjenjima o načinu uzgoja ovih šuma. Prigodom cijelog studijskog putovanja radni kolektivi šumarskih organizacija s narodnim vlastima su ukazali upravo primjerno gostoprimstvo i uspješnu organizaciju prijema učesnika. Na studijskom putovanju vidjeli su učesnici historijat uzgoja topola u našoj zemlji, naša posljednja dostignuća u rasadničkoj proizvodnji i plantažnom uzgoju euroameričkih topola, prirodne formacije topola i vrba i organizaciju istraživačke službe, koja prati i rješava problematiku i unapređenje ove značajne proizvodnje. U izvršavanju programa učesnici su stigli 4. IX uveče u Zagreb, gdje ih je dočekao Sekretar za šumarstvo I. V. NR Hrvatske ing. Franjo Knetal s predstavnicima Šumarskog fakulteta. Instituta za šumarska i lovna istraživanja, Instituta za drvno-industrijska istraživanja i Sekcije za šumarstvo Polj. šumar, komore NRH. 5. IX zasjedale su u prostorijama Radničkog Sveučilišta »Moša Pijade« radne grupe za bolesti i za eksploataciju i korištenje topola, u čijem radu su sudjelovali određeni stručnjaci specijalisti iz naše 3Ui niemcvtiam Dne 24. VI 1962. nesretnim slučajem na autoputu u blizini Županje poginuo je upravitelj šumarije u Županji ing. Tügomil Rogina. m Rođen je 23. IV m " 1907. u N. Gradišci. L rJÜ Gimnaziju je polazio P Y *´ " u Slav. Brodu i u -»«-«"«te», Križevcima, gdje je maturirao 1927. god. Studirao je šumarstvo u Beogradu i Zemunu gdje je diplomirao 1934. godine. Službovao je u Osijeku, Velikom Gradištu, Doboju, Cerni, Teslicu. Novoj Gradišci, Okučanima, Starim Mikanovcima, Vinkovcima i u Županji. U toku službe vršio je razne dužnosti (upravitelj šumarije, referent za pošumljavanje u šumskim gospodarstvima ltd.). Na svim se mjestima isticao stručnošću i upornošću, ne pazeći na radno vrijeme i na teškoće u radu, prihvaćajući brzo napredne metode u uzgoju šuma, nastojeći ih i provesti na terenima gdje je radio. zemlje pored stručnjaka stranih zemalja. Tokom 6. i 7. IX u vijećnici u Gornjem Gradu održano je plenarno zasjedanje komisije u prisustvu delegata svih zemalja učesnica, na kojem su rješavane preostale točke dnevnog reda zasjedanja. Zaključci kako iz rada plenuma i izvršnog komiteta, a tako i radnih grupa će biti naknadno objavljeni. Uz toč. 14. i 14/a dnevnog reda predložila je delegacija naše zemlje dva koreferata: Problematika poljoprivredne proizvodnje u plantažama (ing. D. Dobrinić) i Prilog razmatranju pitanja korištenja drveta malih dimenzija (Ing. I. Herpka) koji su razmatrani na zasjedanju. U Zaključnom dijelu je Sekretar Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Dr. Slavko Komar pozvao učesnike XI zasjedanja na zajedničku svečanu večeru na kojoj su se strani šefovi delegacija uzvraćajući na zdravicu domaćina vrlo povoljno izražavali o onom, što su vidjeli na studijskom putovanju po našoj zemlji i nazdravljali prosperitetu akcije uzgoja topola i narodima socijalističke Jugoslavije. Ing. Hruška Bernard On je jedan od prvih šumara Vinkovačkog kotara koji na ovom području podiže brzorastuće topolike, pa su uzorne kulture topole u Poloju i plantaža topole u Bururnu u glavnom nastale baš njegovim zalaganjem. Uzorni rasadnici topola na šumariji Županja iz kojih su se uvijek dobivale najkvalitetnije sadnice i opet su bili dokaz njegovog zalaganja. I u slavonskim hrasticima Rogina je ostavio mnogo lijepih rezultata pa je kao uzgajač bio posebno zapažen i cijenjen. Iako zauzet poslom u šumariji našao je još uvijek vremena da djeluje i kao dobar član i kao dobar šumar u društvenim organizacijama svoga mjesta (Izviđači, SSRN) što je ostavilo vidan trag u samoj Županji čije su ulice pune zelenih drvoreda, krasnih kanadskih topola. Poginuo je na putu u rasadnik topola u kojem je namjeravao pregledati navodnjavanje. Kao dobar stručnjak, čovjekdrug ing. Tugomil Rogina imao je širok krug znanaca i prijatelja koji su se velikim učešćem na sahrani u Slavonskom Brodu dne 25. VI 1962. od njega oprostili i koji će ga zadržati trajno u lijepoj uspomeni. D. B. |