DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 29     <-- 29 -->        PDF

šumarstva i drv. industrije, kao i ostalih
stručnih tehničkih ´kadrova koji učestvuju
u unapređenju šumarstva i drv. industrije,
strije.


Savez i njegove organizacije treba i
dalje da razvijaju demokratske metode u
rešavanju zadataka, da uključuju što veći
broj inženjera i tehničara šumarstva i
drv. industrije u svoje organe i komisije,
da razvijaju društvenu disciplinu, da
se uporno bore protiv svih negativnih pojava
u redovima svog članstva i da vode
brigu o mladim kadrovima i neguju kod
njih odlike savremenog socijalističkog
stručnjaka.


Posebnu pažnju treba posvetiti stručnoj
štampi, orijentišući se na tretiranje
aktuelnih pitanja proizvodnje i ekonomike,
kako bi´stručni kadrovi bili blagovremeno
upoznati sa naučnim dostignućima i novim
tehničkim rešenjima radi njihove prime-
ne u praksi.


Isto tako, treba raditi na široj propagandi
šumarstva, a naročito na razvijanju
ljubavi prema šumi kod omladine.


U privrednim i ostalim organizacijama
aktivnost inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije treba prvenstveno da se
usmeri na:


Stvaranje takvih uslova koji će obezbediti
mesto i pun uticaj stručnjaka na
tehnološki proces i ekonomiku proizvodnje,
razvijanje lične odgovornosti tehničkih
kadrova u procesu proizvodnje i podsticanje
njihove inicijative za usavršavanje
i pronalaženje novih tehnoloških rešenja
i organizacionih formi rada;


Dosledno provođenje načela raspodele
dohotka prema radu;


Sistematsko stručno ekonomsko obrazovanje
kadrova u koju svrhu treba i dalje
nastaviti sa organizovanjem seminara
i savetovanja o najaktuelnijim problemima
proizvodnje.


II


Kongres i Savetovanje o temi »Stanje
i problemi proizvodnje i prerade drveta u
Jugoslaviji«, na osnovu referata, koreferata
i diskusije, konstatuju:


Zahvaljujući u prvom redu, zalaganju
radnih kolektiva, a posebno inženjera i
tehničara, njihovoj ispravnoj i sve jačoj
orijentaciji na primenu savremenih naučnih
dostignuća i metoda rada, kao i stalnom
usavršavanju našeg privrednog sistema,
u periodu između dva kongresa postignuti
su značajni uspesi u šumarstvu i
drv. industriji. Obim, kvalitet i vrednost
proizvodnje i izvoza u stalnom su porastu.
Njihova se struktura stalno poboljšava,
u pravcu povećanja učešća proizvoda
finalne prerade drveta. Broj i stručni


nivo kadrova takode je u porastu. Sve bo


lje i racionalnije se koriste kapaciteti, os


novna sirovina i ostali reprodukcioni ma


terijali. Mehanizacija radova u šumarstvu


uzima sve više maha. Rekonstrukcija po


stojećeg šumskog fonda, kao i plantažna


proizvodnja drveća brzog rasta, vrši se


primenom savremenog metoda rada. Ta


kode je u proteklom periodu uvedeno i


radničko samoupravljanje u šumarstvu.


Šumarstvo i drv. industrija zauzimaju
značajno mesto u privredi naše zemlje,
što se, pored ostalog, ogleda u činjenici
da se ove dve proizvodne grane u ukupnom
izvozu nalaze na prvom mestu, da
im je posebno povoljan devizni efekat, s
obzirom na gotovo isključivo korišćenje
domaće sirovine, da upošljavaju preko


200.000 radnika i da im je godišnji oruto
produkt oko 280 ´milijardi dinara. Njihovi
potencijali mogu biti znatno bolje iskorišćeni
uz uslov da se obezbede odgovarajuća
sredstva.
U šumarstvu Jugoslavije postoje trajni
izvori raznovrsne i kvalitetne sirovine, a
vopoljni prirodni uslovi omogućuju dalje
unapređenje i proširenje šumskog fonda,
što predstavlja osnovicu razvitka savremene
industrije za preradu drveta.


Međutim, prvenstveno zbog nasleđene
zaostalosti, šumarstvo i drv. industrija
još uvek se bore sa nizom problema i teškoća,
a posebno sa problemom nedovoljne
tehničke opremljenosti. Posledica toga
je vrlo slaba produktivnost, a samim tim
i niska akumulativnost što u mnogome
ometa njihov normalan rad i dalji razvoj.
Uzroci ovakvog stanja leže, pre svega, u
nedovoljnoj otvorenosti šumskih kompleksa
i u još uvek nezadovoljavajućem
stepenu mehanizacije šumskih radov?,; u
nedovoljnim investicionim sredstvima, s
jedne, i u pojavama nekoordiniranog, nenamenskog
i neracionalnog korišćenja raspoloživih
sredstava, s druge strane; u neusklađenosti
kapaciteta izvesnih drvnoprerađivačkih
pogona sa mogućnostima sirovinske
baze; u nedovoljno prostudiranim
mogućnostima potrošnje i plasmana i neblagovremenom
pripremanju potrošača za
prihvatanje novih proizvoda; u čestim nedovoljno
proučenim reorganizacijama i integracijama
koje ponekad pretpostavljaju
lokalne interese opštim ekonomskim
principima proizvodnje; u nedovoljnoj prilagođenosti
instrumenata privrednog sistema
uslovima privređivanja i potrebama
šumarstva i drv. industrije, uključujući
i kompleks problema u vezi sa režimom
cena; u još uvek niskom stručnom nivou
kadrova i slabo organizovanoj službi dopunskog
stručnog obrazovanja posle završenog
školovanja, kao i u nerešenom pi


283