DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 28 <-- 28 --> PDF |
ma đubriva može vršiti uspješno samo tamo gdje je uklonjen sloj mahovine, koji priječi prodiranje đubriva u tlo. Kako je mehaničko uklanjanje mahovina dosta skupo, a skidanjem gornjeg sloja mahovina, a time dijela zemljišta sa površine, oslobađaju se i žile, koje divljač masovno guli i oštećuje, izvršeno je na pokusnim plohama, tretiranje mahovine, posebno sa krečom, a posebno sa tzv. UROLINCOM (preparat organskog porijekla). Pod dejstvom vapna, mahovina je uginula, ali se nakon izvjesnog vremena, ponovo regenerilala ,dok je pod dejstvom urolinca uginula trajno. Na nekim mjestima, posipan je umjesto kreča ili urolinca, listinac u gustom sloju, koji ne samo da je ugušio mahovine, već je svojim raspadanjem, znatno poboljšao tlo. Mana ovog načina je jedino utome, što je on relativno skup. Ima još jedan problem sa kojim se susreće šumarstvo ovih zemalja, a to je problem divljači. Decenijama, pa i stoljećima, njegovalo se u ovim zemljama lovstvo i lovna privreda. Kao rezultat toga, razmnožila se divljač (srne i jeleni), preko normale, pa čini velike štete na mladim šumskim biljkama u stadiju podmlatka i mladika. Najviše štete čini divljač na podmlatku jele, ali u nedostatku jelovih sadnica ne ostaje pošteđena ni smrča, pa ni bor. U tu svrhu jelove sadnice zašti cJ)cušti»ene »ijeSti REZOLUCIJA IV kongresa inženjera i tehničara šumarstva i đrv. industrije Jugoslavije I Četvrti kongres Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije Jugoslavije, razmotrivši izveštaj o radu u periodu između dva kongresa, a posle svestrane diskusije, konstatuje sledeće: — Aktivnost Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije i njihovih organizacija bila je pravilno usmerena na rešavanje zadataka koje je postavio V kongres SSRNJ, V kongres ITJ, III kongres ITŠIDJ, kao i zadataka proisteklih iz daljeg društveno-ekonomskog razvitka zemlje; — Inženjeri i tehničari šumarstva i drv. industrije u opštinskim podružnicama i sreskim društvima aktivno su se uključivali, zajedno sa inženjerima i tehničarima drugih struka, u život i rešavaćuju se na različite načine. Najčešće se vrhovi jelovih biljaka u stadiju podmatka premazuju sa 80%-nim rastvorom SILVAKOLE. Vrhovi sadnica ponekad se zaštićuju i tankim, limenim plehovima, širine 2 cm, a dužine 8—10 cm kojim se obavije u nekoliko različitih pravaca vrh izbojka jelove sadnice i time onemogući njegovo odgrizanje. Obmotavanje vrhova biljaka vrši se i jednom vrstom bijele perlonske vune, koja se dobije kao otpadak u industriji perlona za neznatnu cijenu, koja ne samo da svojom vunastom konzistencijom onemogućava odgrizanje izbojka, već i svojim mirisom odbija divljač. Troškovi zaštite biljaka sa perlonskom vunom, uračunavajući i vrijednost materijala iznose svega 4 DM po 1.000 kom. sadnica. Međutim, najsigurniji i srazmjerno i najskuplji način zaštite podmlatka od divljači predstavlja ograđivanje sa žičnim mrežama. Sa ogradom se zaštićuje najčešće jelov, arišev i bukov podmladak. Postoji opšta težnja stručnjaka, da se putem odstrela redukuje brojno stanje divljači na nor malu. Odstrel divljač vrši ili osoblje područne šumske uprave, u vlastitoj režiji, ili se lovni reon daje u zakup bilo fizičkim bilo pravnim licima, koja na isti način vrše putem odstrela, redukciju divljači na normalno stanje. Ing. Zivorad Radovanović nje problema komune i sreza i time doprinosili njihovom bržem privrednom i društvenom razvitku; — Posvećivana je naročita pažnja stručnom i idejnom uzdizanju inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije putem raznih savetovanja, seminara i drugih oblika društvenog rada, a postignuti rezultati pozitivno su se odrazili na unapređenje i organizaciju proizvodnje. Dalji razvitak šumarstva i drv. industrije, kao i razvitak naše privrede uopšte, postavljaju pred sve inženjere i tehničare i njihove organizacije važne i krupne zadatke, a naročito ističu potrebu još veće njihove aktivnosti i izgrađivanja jedinstvenih stavova u rešavanju problema ove dve organski povezane privredne grane. Rad Saveza, u okviru organizacionog učvršćivanja, treba da bude i dalje usmeren na osnivanje i aktiviranje opstinskih stručnih podružnica i opstinskih društava i obuhvatanje svih inženjera i tehničara |