DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
vanja procesa huminifikaeije i na kraju sloj prosijanog, finog praha. U ovaj prah sije se u januaru i februara stratificirano sjeme četinara u redove. Sjeme se neprekriva ni humusom ni zemljom, već se nakon sijanja pusti i da leži slobodno po površini. Na golo sjeme naliježe direktno sniježni pokrivač, koji po tvrđenju tamošnjih stručnjaka djeluje poput stratifikata, stimulativno na klijanje. U jedan sanduk pomenutih dimenzija, poslije se oko 2.500 komada sjemenki smrče ili 1.300 sjemenki ariša. Od 1 kg smrčevog sjemena uz Sß^/o- tnu klijavost i 90P/o čistoće, dobije se oko 83.500 smrčevih biljaka´za presađivanje, a od 1 kg ariša uz 80"Vo-tnu klijavost i 85°/o čistoće dobije se 139.000 biljčica. Između redova poniklih biljaka u sanducima, stavljaju se letvice, koje štite zemljište od prejakog isušivanja i gubitka vlage, sprečavaju pojavu korova, a istovremeno služe kao zapreka štetama od ptica. Sve ponikle biljke zaštićene su od prejakog sunca sa ljesama od letvica, koje su postavljene od istoka prema zapadu, pod uglom od 45° prema horizontu, radi što bolje zasjene. Svaki sanduk nosi oznaku provenijencije, tj. ime šumske uprave odakle sjeme potiče, jer se proizvedene sadnice vraćaju u istu šumsku upravu odakle je i sjeme sabrano. Ujesen prve godine, ponikle biljke zajedno sa sanducima, odnose se u visinske regije planina, sa većom nadmorskom visinom i kraćim vegetacijskim periodom, kako bi se spriječilo prerano vegetiranje mladih biljčica, a time izbjegle i štete, koje bi neminovno nastale od kasnih proljetnih mrazeva i sriježi. Nošenje sadnica u veće visine ponovi se još jednom ujesen druge godine, a na proljeće svaka šumska uprava prenosi sadnice vlastite provenijencije na svoje područje. Ovom metodom proizvodnje sadnog materijala, troškovi su znatno niži od troškova proizvodnje na uobičajeni način, jer se za proizvodnju 1.000 komada biljaka, do vremena presađivanja, utroši svega 0,56 radnih sati, dok za proizvodnju istog broja sadnica u rasadniku na dosadašnji način treba 3,14 sati. Plijevljenje korova je skoro isključeno, jer se korov na ovakvoj podlozi od trulih panjeva, kao i zbog zaštitnih letvica i ljesa uopšte ne može pojaviti. Osim toga, uzrast biljaka na ovaj način uzgojenih, daleko je brži od uzrasta biljaka u prirodi ili u rasadnicima u kojima se radi na dosadašnji način. Sadnice su zdravije, bez gljivica, plijesni ili fusariuma, koje su česti pratioci biljaka iznikli na zemljištu, sa većom ili manjom količinom stajskog đubriva. Za trušenje sjemena izgrađene su moderne t r u š n i c e, kako u Austriji tako i u Bavarskoj. U šumskoj upravi OFFENSEE, u Austriji izgrađena je trušnica, sa kapacitetom od 100.000 kg. šišarica u toku godine, koja je tako mehanizovana, da cio proces trušenja i transporta šišarica u oba smjera od podruma do trećeg kata obavlja samo jedna žena. U isto vrijeme postoje i vrlo primitivne trušnice, često i u podrumima baraka, u kojima se trušenj« obavlja na srazmjerno vrlo primitivan i skuplji način, koristeći potepeno zagrijavanje putem peći i promaju, sa ciljem da se izbjegne velike oscilacije topline i vlage u prostoru gdje se šišarice nalaze i uslovi raspadanja šišarica što više približe uslovima u kojima se one raspadaju u prirodnoj šumi. Skoro za svaku modernu trušnicu postoji i hladnjača za konzervisanje dobivenog sjemena. Sjeme se drži u staklenim bocama sa gumenim čepovima, veličine 10—20 lit., koje su poredane u ratovima, sa tačnom naznakom provenijencije sjemena i imenom šumske uprave odakle sjeme potiče. U hladnjačama se drži konstantna temperatura od + 4° C. Klija vost sjemena u hladnjačama očuva se čak i po 15 god. u istom procentu, u kakvom je sjeme imalo klijavost na početku. U velikom šumskom rasadniku na području šumske uprave TEISENDORF, Bavarska, pored trušnice, izgrađena je i velika hladnjača, u kojoj se konzervišu povađene sadnice namijenjene za sadnju u višim položajima, na konstantnoj temperaturi od + 1 do + 2" C. Rasadnik se nalazi na 400 m nadm. vis., a sadnice za sadnju se odnose u predjele preko 1.000 m. nadm. vis, odakle je i sjeme dobiveno. Sadnice se slažu u hladnjači u redovima, a između redova se stavljaju slojevi treseta. Relativna vlaga zraka u hladnjači iznosi 90 do 95"7o. U hladnjači se sadnice drže do onog vremena, kada započinje vegetacija u predjelima ,za koje su namijenjene, a onda se odnose na teren i presađuju. Ustanovljeno je da takve sadnice ne gube ništa na svojoj vitalnosti, a kasnijim tjeranjem izbjegavaju se štete od kasnih proljetnih mrazeva. Hladnjače su dakle našle, ne samo široku primjenu u proizvodnji sjemenog, već i sadnog materijala u šumarstvu ovih zemalja, pa zato igraju jednu od važnih uloga u rasadničkoj proizvodnji uopšte. Jedna od najvećih prednosti hladnjača sastoji se u tome što sjeme zalihe u hladnjači oslobađaju šumskog privrednika ovisnosti od sjemenih godina. Treba napomenuti još i opite, koje provodi prof. HARTMANN, iz šumarskog instituta u Beču, a to je đubrenje zakiseljenih i ispranih zemljišta, ili zemljišta u procesu ispiranja, u čistim smrčevim sastojinama. Pošto se đubrenje raznim vrsta 281 |