DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Poseban problem predstavlja podmlađivanje i uzgajanje sastojina bijelo g bor a na siromašnim, podzoliranim tlima, obraslim vrijeskom i borovicom. Pokusna ispitivanja kroz nekoliko poslednjih decenija, pokazala su da je jedino ispravan put u pravcu povećanja proizvodne sposobnosti bjeloborovih sastojina, povećanje proizvodne sposobnosti tla, mehaničkom obradom i đubrenjem. Ovakvim tlima, prvenstveno se daje, prema stepenu zakise- Sl. 4. Pomlađ. rubnim femelšlagom. S. u. TEISENDORF, Bavarska. Foto: 2. R. ljenosti, odgovarajuća keličina kreca, a zatim se oru traktorima, na dubljinu od oko 60 cm. Brazde se oru tako, da jedna brazda pada nasuprot drugoj, pa se tako na cijeloj površini formiraju paralelne pruge od jaraka i nasipa. Bjeloborove biljke sade se gusto, u po dva paralelna reda na nasipima, zajedno sa smrčom, johom, crvenim hrastom, lipom i ostalim lišćarima, kao primjesom, koja će poboljšavati tlo u budućoj sastojim. U brazdama, između redova sadnica, sije se lupina, raž ili zob, koje u prve 2 — 3 god. zaštićuju sadnice od prejakog sunca i topline, sprečavaju preveliko isparavanje vode iz zemljišta, povećavaju prozraku tla, pospješuju rad mikroorganizama, a u prvom redu azotofiksatora i time obogaćuju tlo dušikom. Ovaj sistem poznat je pod imenom »BIFANG « sistem. Međutim, ima i kritike na bifang sistem, jer se biljke u redovima vrlo kasno sklope usljed velikog razmaka između redova, uslijed čega se biljke razgranaju. Osim toga, jarci između redova mogu da zarastu korovom, kao što je vrijesak, crnjuša i dr., a njegovanje je mašinama usljed neravnina na zemljištu otežano. U prostoru između nasipa, dugo vremena zadržava se velika toplina, a u prvom redu topao vazduh, zasićen vodenom parom, što predstavlja izvanredno povoljne uslove za razvoj gljivica, kao što je LOPHODERMIUM PINÄSTRI i dr., koja uzrokuje osip iglica na boru. Isto tako, otežano je kretanje mašinama po nerav ninama, koje vrše prskanje odnosno za prašivanje borovih kulturu protiv različi tih gljivičnih oboljenja. Bifang sistem obrade tla, primjenjuje se u prvom redu u niskim, podvodnim terenima, da bi se podiglo tlo iznad površine vode. Na golim površinama visinskih polo žaja, koji su gusto obrasli korovom, a u cilju snižavanja troškova pošumljavanja, traktorima i duplim plugovima, izoravaju se ravne brazde, u prugama, na dubini od 15 — 20 cm., u kojima se sade sadnice smrče i ostalih vrsta četinara u redovima, najčešće metodom ugaone sadnje. Tako se troškovi sadnje sadnica na korovskim zemljištima znatno snize, ali je negativna strana ovakve sadnje, što žile sadnica do spijevaju u još lošije zemljište, u kojima mikrobioloških procesa ili uopšte nema ili se oni nalaze u tragovima, pa su sadnice dugi niz godina izložene vrlo lošim uslo vima života i propadanju. Na siromašnim, plitkim zemljištima, sa kamenitom podlogom, sa suhom mikroklimom, forsira se crni bor i to najčešće sjetvom u guste redove mašinama sijačicama, uz prethodno preoravanje traktorom. Iznikle se bilj´ke uopšte ne njeguju, jer okolni korov služi kao zaštita od prejakog sunca i golomrazice. Biljke se ostavljaju dugi niz godina u prvobitnom broju, kako bi se uslijed međusobne konkurentske borbe za svijetlo i prostor, vršilo prirodno odabiranje najvrednijih jedinki. Sa prvim proredama u crnoborovim sastojinama, ulazi se skoro u pravilu u onoj dobi, koja obezbeđuje Sortimente za prodaju. Karakteristično je, da se od strane šumarskih stručnjaka, kako u šumskoj privredi, tako i u institutima ovih zemalja, poklanja velika pažnja svojstvima šumskih tala, ´historiji njihovog nastanka i pravcu njihovog razvitka. Kod raznolikih SI. 5. Pomlađ. smrčeve sast. rubnim femelšlagom. S. u. KELHEIM-NORD. Bavarska. Foto: Ž. B. |