DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Šum. gosp. jedinice su u jednom šum. predjelu odnosno kompleksu. b) Najmanje šumsko gospodarske jedinice su po površini kako slijedi: 1. Limbuš, odjeli 1—17 površine 311 ha 2. Legradske naplavine odj. 1—10 površine ... . 342 ha 3. Đurđevački pesci odj. 1— —10 površine 402 ha 4. Virovitičke nizin. šume odj. 1—10 površine . . 420 ha 5. Virovitičke drav. šume odj. 1—10 površine . . 446 ha Formiranje šum. gospodarskih jedinica izvršeno je i utvrđeno na kolegijalnom sastanku predstavnika šumarija, šum. gospodarstava, šum. inspekcije, Sekcije za uređivanje šuma i Sekretarijata za šumarstvo NRH Zagreb, te predstavnika narodnih odbora općina i kotara. c) Najvrednije šumsko gospodarske jedinice po tipu uzgoja, vrsti drveća, dobnim razredima, prirastu i etatu (gdje je stvarno stanje blizu normalnog) su: 1. Česma, šumarija Bjelovar, Čazma i Križevci — površine 4.354 ha 2. Novigradska planina, šumarije Koprivnica — površine 2.867 ha 3. Dugačko brdo, šumarije Koprivnica — površine . 2.112 ha 4. Zdenački gaj, šumarije Grubišno Polje — površ. 2.171 ha 5. Trupinski — Pašijanski gaj, šumarije Vel. Grđevac i Garešnica, površine 1.177 ha 6, Đurđevačka planina, šumarije Đurđevac — površ. 2.797 ha d) Najlošije šumsko gospodarske jedinice su slijedeće: 1. Virovitičke dravske šume, šumarije Suhopolje i Virovitica — površine . . 446 ha 2. Legradske naplavine, šumarije Koprivnica — površine 342 ha i to radi toga što su to vrbaci i šikare už i na rijeci Dravi. 3. Vrbovačke prigorske šume, šumarije Vrbovec — površine 606 ha 4. Pitomačke prigorske šume, šumarije Đurđevac i Virovitica, površine . . 2.728 ha — jer su pretežno branje vine. 5. Kalnik III, šumarije Križevci — površine . . . 518 ha Radi potpunijeg prikaza dajem još ove podatke: Specifične su slijedeće šumsko gospodarske jedinice: 1. Bedenik, kao park šuma grada Bjelovara 2. Đurđevački pesci i Sječa, zbog živog pijeska, zaštitna šuma sa 50 godišnjom kulturom bora (bijelog i crnog) 3. Preložnički Berek i Crni jarci — Kupinje, zbog joha i topola 4. Limbuš, Dabravine i Čret, zbog topola 5. Legradske naplavine i Virovitičke dravske šume, zbog vrba, topola i joha. Reljefno imamo brdskih — brežuljkastih šuma površine 88.702 ha ili 60Vo — nizinskih šuma 59.134 ha ili 40%>. U slivnom području rječica Česme, Glogovnice i pritoka vrše se intenzivne hidromelioracije po postojećim vodnim zajednicama Bjelovar, Daruvar, Đurđevac itd. Kao što je kod formiranja šumsko gospodarskih jedinica trebalo stručnim kolegijem izvršiti integraciju, arondaciju i unifikaciju dotadanjih heterogenih šumskih predjelu i odjela u novu šumsko gospodarsku jedinicu, isto tako trebalo je kolegijalno riješiti niz drugih posjedovno pravnih, tehničkih i ekonomskih pitanja i problema, kao na primjer; određivanje ophodnje, odnos prirasta i etata, stanje podmlatka, zabrana paše, izvoz, investicije, zaštita i unapređenje šumske proizvodnje, plantažiranje itd. Trebalo je sticati potrebna iskustva, te održati stručni kontakt i povezanost sa Šumarskim fakultetom, Šum. institutom, vodnim zajednicama, poljoprivrednim dobrima i polj. stanicama, Polj. šum. komorom; Zatim sa JNA (vojni poligoni i smještaj — bivaci po šumama). Zbog toga su izrađene šumsko gospodarske osnove djelo ne „samo stručnjaka´ službe uređivanja šuma, nego i ostalih stručnjaka. Iako smo kroz navedeno vrijeme od 8 godina završili prvi ciklus uređivanja svih šuma općenarodne imovine i ove 1962. god. prelazimo na prve male revizije šum. gosp. osnova — mi nismo posve zadovoljni sa do sada učinjenim, stoga ćemo sada kod revizije težiti poboljšanju kvalitete, iako smo za sve ovo vrijeme radili sa puno volje, odanosti i ljubavi za poslove uređivanja šuma. Mi znamo da završetkom ovih radova na površini od 147.836 ha za 68 šum. gosp. jedinica za period od 8 godina, a za svotu od 48,129.945 dinara (prosječno |