DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 16     <-- 16 -->        PDF

(Razne dtcucne teme i pcikazi


OSVRT NA ZAVRŠEN PRVI CIKLUS
UREĐIVANJA SUMA NA PODRUČJU
BJELOVARSKE ŠUMSKO PRIVREDNE
OBLASTI


U Šum. listu za ožujak 1947. u članku
prof, dr Kie p c a prikazano je stanje i
intencije službe uređivanja šuma na području
NRH neposredno iza Oslobođenja.
Težnje i potrebe ubrzanja i unapređenja te
službe nametale su traženje odgovarajućih
rješenja. Zahvaljujući razumijevanju
i potpori naših narodnih vlasti i na našu
sreću iza rata zatečenoj (čitavoj plejadi)
sposobnih specijalista za uređivanje šuma
(taksatora) — našla su se rješenja.


Služba je krenula naglo naprijed nakon
donošenja odluke Izvršnog vijeća NRH


o ustrojstvu Sekcija za uređivanje šuma.
One su odmah bile sređene, te popunjene
dobrim kadrovima, tehničkom opremom
(instrumentarijem) i dotirane novčanim
sredstvima. Sve su sekcije stručno vođene
od Sekretarijata za šumarstvo Zagreb i
odličnog rukovodioca tadanjeg taksatora
ing. Ive Smilaja. U svom članku »Prostorno
uređenje šuma NRH u Šumarskom listu
broj 7 i 8/57. dao je dragocjen stručni
prilog našem šumarstvu.
Nadovezujući na iznesene misli, činjenice
i smjernice (preporuke) u pomenutoj
studiji ing. Smilaja svojevremeno, u Šumarskom
listu broj 4 i 5/1959, objelodanio
sam svoj članak — prikaz »O uređivanju
šuma na području bjelovarske šumsko
privredne oblasti«, da bi na primjeru jednog
republičkog distrikta, a šumarski važnog
prikazao stanje i probleme službe uređivanja
šuma.


S istom željom nastavljam u ovom članku
s prikazom radova na uređivanju šuma
bjelovarskog bazena.


U vremenu od 8 godina (1954. do 1961.)
po Sekciji za uređivanje šuma Bjelovar
izrađeno je i na uporabu predano 68 šumsko
gospodarskih osnova (elaborata) za
svih 68 šumsko gospodarskih jedinica bazena
bjel. šum. privredne oblasti, površine?


147.836 ha.
Tako je prvi puta iza Oslobođenja 1945.
godine (jer prije nikada nisu sve šume bile
potpuno uređene) završen prvi ciklus uređivanja
svih šuma općenarodne imovine
na bjelovarsko šumsko privrednoj oblasti.


Na navedenom području taj je posao
tekao prema niže navedenoj tabeli broj I.


Radove vršilo je samo osoblje Sekcije
i to:
Tabela II


Inženjera Tehničara Ostalo Svega


1954. 5 4 5 14
1955. 5 4 5 14
1956. 4 4 4 12
1957. 5 4 4 13
1958. 5 4 4 13
1959. 4 5 4 13
1960. -Et 4 4 12
1961. 3 4 4 11
Prosjek 4,4 4,0 4,2 12,7


Iz prednjih tabela vidljivo je slijedeće:


1. Najveći učinak — produktivnost bila
je u godinama 1954, 1955 i 1957. U 1954.
god. s razloga što su već postojali neki
prikupljeni podaci u vremenu od 1951. do
1954. god., a u 1955. i 1957. s razloga što
je uređivana šuma Gar je vica, koja sama
iznosi 10.376 ha, pretežno I. i II. dobnog
razreda, u kojima se vrši opis samo pregledom
terena i usporedbom sa prihodnim
tabelama.
Najmanji učinak bio je 1956. godine, a
s razloga što je tada te godine vršena revizija
dugoročne osnove šuma za sve šumsko
gospodarske jedinice (njih 68).


2. Upoređenje troškova i ekonomičnosti
po godinama ne daje prave pokazatelje s
razloga povećanja troškova i to konstantnog
povećanja svake godine. Unatoč tome
prosječni troškovi kretali su se od 140 do
625 Din po 1 ha. ili prosječno za svih 8 godina
326 Din po 1 ha.
3. a) Najveće šunisko gospodarske jedinice
su po površini kako slijedi:
1.
Garjeviea odjeli 1—106
površine 10.376 ha
2.
Virovitičke prig, šume
odj. 1—110 površine . . 7.167 ha
3.
Žutica odjeli 1—200 površine
6.008 ha
4.
Dugačka Eačkovica odj.
1—78 površine ... . 4.961 ha
5.
Bukvik — Bilogora odj.
1—61 površine ... . 4.855 ha
6.
Česma odjela 1—101 površine
4.354 ha


ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 17     <-- 17 -->        PDF

271




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 18     <-- 18 -->        PDF

272




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 19     <-- 19 -->        PDF

273




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Šum. gosp. jedinice su u jednom šum.
predjelu odnosno kompleksu.


b) Najmanje šumsko gospodarske jedinice
su po površini kako slijedi:


1.
Limbuš, odjeli 1—17 površine
311 ha
2.
Legradske naplavine odj.
1—10 površine ... . 342 ha
3.
Đurđevački pesci odj. 1—
—10 površine 402 ha
4.
Virovitičke nizin. šume
odj. 1—10 površine . . 420 ha
5.
Virovitičke drav. šume
odj. 1—10 površine . . 446 ha
Formiranje šum. gospodarskih jedinica
izvršeno je i utvrđeno na kolegijalnom sastanku
predstavnika šumarija, šum. gospodarstava,
šum. inspekcije, Sekcije za
uređivanje šuma i Sekretarijata za šumarstvo
NRH Zagreb, te predstavnika narodnih
odbora općina i kotara.


c) Najvrednije šumsko gospodarske jedinice
po tipu uzgoja, vrsti drveća, dobnim
razredima, prirastu i etatu (gdje je stvarno
stanje blizu normalnog) su:


1.
Česma, šumarija Bjelovar,
Čazma i Križevci —
površine 4.354 ha
2.
Novigradska planina, šumarije
Koprivnica — površine
2.867 ha
3.
Dugačko brdo, šumarije
Koprivnica — površine . 2.112 ha
4.
Zdenački gaj, šumarije
Grubišno Polje — površ. 2.171 ha
5.
Trupinski — Pašijanski
gaj, šumarije Vel. Grđevac
i Garešnica, površine 1.177 ha
6, Đurđevačka planina, šumarije
Đurđevac — površ. 2.797 ha


d) Najlošije šumsko gospodarske jedinice
su slijedeće:


1.
Virovitičke dravske šume,
šumarije Suhopolje i Virovitica
— površine . . 446 ha
2.
Legradske naplavine, šumarije
Koprivnica — površine
342 ha
i to radi toga što su to
vrbaci i šikare už i na
rijeci Dravi.
3.
Vrbovačke prigorske šume,
šumarije Vrbovec —
površine 606 ha
4.
Pitomačke prigorske šume,
šumarije Đurđevac
i Virovitica, površine . . 2.728 ha
— jer su pretežno branje
vine.
5.
Kalnik III, šumarije Križevci
— površine . . . 518 ha
Radi potpunijeg prikaza dajem još ove
podatke:


Specifične su slijedeće šumsko gospodarske
jedinice:


1. Bedenik, kao park šuma grada Bjelovara
2. Đurđevački pesci i Sječa, zbog živog
pijeska, zaštitna šuma sa 50 godišnjom
kulturom bora (bijelog i crnog)
3. Preložnički Berek i Crni jarci — Kupinje,
zbog joha i topola
4. Limbuš, Dabravine i Čret, zbog topola
5. Legradske naplavine i Virovitičke
dravske šume, zbog vrba, topola i joha.
Reljefno imamo brdskih — brežuljkastih
šuma površine 88.702 ha ili 60Vo


—
nizinskih šuma 59.134 ha ili 40%>.
U slivnom području rječica Česme, Glogovnice
i pritoka vrše se intenzivne hidromelioracije
po postojećim vodnim zajednicama
Bjelovar, Daruvar, Đurđevac itd.


Kao što je kod formiranja šumsko gospodarskih
jedinica trebalo stručnim kolegijem
izvršiti integraciju, arondaciju i unifikaciju
dotadanjih heterogenih šumskih
predjelu i odjela u novu šumsko gospodarsku
jedinicu, isto tako trebalo je kolegijalno
riješiti niz drugih posjedovno pravnih,
tehničkih i ekonomskih pitanja i problema,
kao na primjer; određivanje ophodnje,
odnos prirasta i etata, stanje podmlatka,
zabrana paše, izvoz, investicije, zaštita
i unapređenje šumske proizvodnje, plantažiranje
itd.


Trebalo je sticati potrebna iskustva, te
održati stručni kontakt i povezanost sa
Šumarskim fakultetom, Šum. institutom,
vodnim zajednicama, poljoprivrednim dobrima
i polj. stanicama, Polj. šum. komorom;
Zatim sa JNA (vojni poligoni i smještaj
— bivaci po šumama).


Zbog toga su izrađene šumsko gospodarske
osnove djelo ne „samo stručnjaka´
službe uređivanja šuma, nego i ostalih
stručnjaka.


Iako smo kroz navedeno vrijeme od 8
godina završili prvi ciklus uređivanja svih
šuma općenarodne imovine i ove 1962. god.
prelazimo na prve male revizije šum. gosp.
osnova — mi nismo posve zadovoljni sa
do sada učinjenim, stoga ćemo sada kod
revizije težiti poboljšanju kvalitete, iako
smo za sve ovo vrijeme radili sa puno volje,
odanosti i ljubavi za poslove uređivanja
šuma. Mi znamo da završetkom ovih
radova na površini od 147.836 ha za 68
šum. gosp. jedinica za period od 8 godina,
a za svotu od 48,129.945 dinara (prosječno