DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 13 <-- 13 --> PDF |
čiste sastojine bukve, čiste sastojine smreke (napcse u mrazištima i na vsokim položajima, jer je tu smreka manje tolerantna prema zasjenjivanju), čiste sastojine borova, za heliofilnije vrste drveća kad su primiješane skiofitima (borovi, javori, hrastovi, brestovi, jaseni, pogotovu ariš). Novi naraštaj treba da se razvija što više u skupinama, a deblja stabla dine prebornu strukturu. Prednosti ovog postupka su, ukratko, ove: 1. stvaranje bolje kvalitete stabala, jer su u jednoličnim skupinama novog naraštaja veće visine, veća vitkost, bolja pravnost, bolje čišćenje debla od grana, manja zastarčenost, kraće doba prelaza od podmlatka u mladik li iz mladika u letvenjak: 2. kad se u mješovitim sastojinama skiofita novi naraštaj listača, poluheliofita ili heliofita razvija u čistim skupinama ili nije podstojan, skiofiti manje konkuriraju, pa listače i heliofitnije vrste drveća manje izobliče debla i manje ugiibaju. SI. br. 3. Shematski prikaz preborno-skupinastog gospodarenja. Na površinama s prebornom strukturom obavlja se: preborno iskorišćavanje debelih stabala, njegovanje tanjih i podmlađivanje (podmladak je uglavnom pojedinačno rasprostranjen) i oblikovanje sastojine. Skupine mladog naraštaja četinjača i listača donekle se proširuju i u njima obavlja njegovanje Da bi rezultati takvog gospodarenja bili što evidentniji i da se, ujedno i prije svega, pomogne početnicima i mlađim drugovima u istraživačkom radu, napose na šumsko-pokusnim stanicama institututa, izradio sam u prvoj polovici godine 1956. detaljna uputstva: »Instrukcije i metodika za osnivanje trajnih pokusnih ploha u preb ornim šumama.* U ovim uputstvima određeno je da se što više osnivaju komparativne pokusne plohe, od kojih se jedna treba obrađivati tako da se postepeno stvara potpun vertikalni sklop a druga da se razvije preborno-grupast do preborno-skupinast sklop sastojine. Plohe treba da se osnivaju po tipovima staništa odn. fitocenozama na dinarskim planinama i u subpanonskim gorama; izrađen je i perspektivni plan osnivanja ploha. Osnovao sam nekoliko takvih komparativnih i drugih ploha, također i sa skupinastim načinom gospodarenja. Po tim uputstvima osnivaju se i nove plohe. Navedenim uputstvima može se služiti i operativa za svoj e potrebe . Na oko 50 strana u njima su ova glavna poglavlja: svrha osnivanja ploha, pribor, organizacija rada, veličina plohe, komparativne plohe i potplohe, zaštitni pojas; prethodni radovi (lokacija po staništu, sastojini i fitocenozi), način utvrđivanja i obilježavanja granica; doznaka stabala (cilj i organizacija doznake, način doznačivanja), način sječe stabala; mjerenje glavnih dimenzija stabala, obra267 |