DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Šablona prebc-rnog gospodarenja je utjecala da se naročito u pojedinim bukovim sastojinama gospodari prebornim načdnom. iako one danas, poneke već odavna, nemaju dobar preboran oblik. Ali i nemalo nješovitih sastojina listača i četinjača, čak i čistih sastojina jele i smreke, nemaju ni približno prebornu strukturu (prema prosječnim taksa-cijskim podacima za površine većih odjela struktura broja stabala može biti više-manje potpuna preborna, ali sklopovi krošanja stvarno´ pokazuju druge sastave). Ne ulazeći tu dublje u dokazivanja da li je ovaj ili onaj uzgojni oblik sastojine privredno bolji i biološko- ekolcški racionalniji, jer sve ovisi o konkretnim okolnostima, prirodnim i gospodarskim uvjetima, u skladu s podnaslovom ovoga našeg članka razmotrit ćemo problem i primjenu skupinastog gospodarenja na tipičnijim objektima. Sastojin e bukve , prosječno-, ne mogu se racionalno uzgajati u potpunom prebornom obliku. Jer: pod utjecajem veoma nejedno-ličnog sklopa tanja stabla ove vrste drveća znatno> se izobliče, a zbog velikog slobodnog prostora nadstojna deblja stabla razvijaju prevelike krošnje, pa je premalen ob rast i malen postotak boljih drvnih sortimenata. Jake eksploatacijs-ke sječe i raznovrsni uzgojni zahvati stvorili su različite sastave skupina u mnogim sastojinama. Posljedica svega toga jest da danas imamo, na primjer, skupine stabala jeđnođobnog izgleda izmiješane s prebornim, ili manje i veće grupe mladog naraštaja između skupina odraslog drveća kao> da se provode prve faze dugoročne cplodne sječe, ili gust odrasaö mladik pod pojedinačnim ili grupasto raspostranjenim veoma debelim stablima (kojima je malen kvantitativan prirast i zbog zapaljenja kore ubrzano im se smanjuje kakvoća debla), ili šikaraste tvorevine s nadstojnim stablima i loše skupine stabala iz sjemena s premalim ekološki mogućim postotkom jele ili hrasta kitnjaka. U svima ovakvim i sličnim sastojinama svaka se skupina mora posebno razmatrati i obrađivati u okviru cjeline za koju se određuju osnovne smjernice i ciljevi gospodarenja. Evo- tri konkretna primjera: Bukova sastojina u zajednici Fagetum mo-ntanum na Velebitu kod Oštarija, iznad Karlobaga, u području šumskog gospodarstva Gospić. Postarija sastojina neprobornog oblika, raznođo-bna, tj. ni preborna ni jednodobna; zrela za konačne sječe. Mjestimice se u stožasto oblikovanim skupinama razvio bujan bukov podmladak; ponegdje su skupine mladika i letvenjaka s malo- dobrih stabala (nije se sistematski njegovalo). Postupak: postepeno´ otvarati sklop oko skupina podmlatka vađenjem loše oblikovanih stabala, u odraslim skupinama obavljati proredno- odabiranje i njegovanje stabala, veoma loše skupine ubrzano sjeći podsaditi smreku, u vlažnija mikrostaništa unijeti jelu. Postepeno, u toku podmlađivanja i njegovanja, skupine novog naraštaja će se spajati; nestajat će stara sastojina i stvorit će se raznodobna mlada. Bukova sastojina u Gorskom Kotaru, šumarija Vrbovsko-, predjel Li-pov vrh, nedaleko- Ogulina. Pod posrednim utjecajem veoma razbijenog kraškog reljefa i pod neposrednim utjecajem raznovrsnih sječa, uglavnom tzv. kvalitetnih, struktura sastojine je i na manjim površinama veoma raznolična. Zato smo´ u toku doznake stabala za sječu, na osnovanoj pokusnoj plo-hi, mo-rali sastojinu razvrstavati u skupine i zatim svaku skupinu posebno- obrađivati: proširivanje grupa i skupina mladog naraštaja, oslobađanje podmlatka i mladika cd konkurencije loše oblikovanih stabala, njegovanje odraslijih skupina čišćenjem i prorednim odabiranjem, preborna sječa u skupinama privredno 264 |