DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 9 <-- 9 --> PDF |
nas eminentno turističko´ područje, na kojemu treba šumarstvo orijentirati u tom pravcu. Ovu orijentaciju već danas olakšava činjenica, što sitno stočarstvo naglo opada, i što se smanjuje potreba na ogrevnom drvetu (elektrifikacija, butan). Oko većih i manjih polja (vinogradi, voćnjaci) dolaze u obzir zaštitni šumski pojasevi (bura, jugo). S obzirom na ovakav cilj treba izabirati vrste drveća i tehniku rada. Dalje od priobalnog područja nailazimo na pojedina veća i manja kraka polja. Šumarstvo´ na ovom području može pružiti znatnu uslugu ratarstvu, vino^gradarstvu i voćarstvu također zaštitnim pojasevima. Po dubini područja između krških polja jadranskog rajona prostire se područje kamenjara-pašnjaka i šikara, površinski vrlo prostran, vegetacijski degradiran, produkcijski vrlo< slabo sposoban. Svaki investicijski zahvat je problematičan s gledišta ekonomske svrsishodnosti, tj. i s obzirom na rentabilnost i s obzirom na opće tendencije kretanja stanovništva. Sigurno najkorisniji zadatak šumarstva na ovom području bi mogao biti u sprečavanju erozionih procesa (bujice, akumulacijski bazeni). Mnoge degradirane površine krškog područja uopće bit će vjerovatno ostavljene .prirodnom procesu obnove vegetacije, utoliko bržem i širem, ukoliko se stanovništvo bude brže i brojnije kretalo u smjeru povoljnijih životnih uvjeta. Kao posljednje područje presjeka zapad-istok dolazi planinsko-stočarski rajon s mnogo vrijednih visokih i vrlo produktivnih šuma. Razvijanje racionalnog šumskog gospodarenja je ovdje osnovni cilj šumarske politike. Melio.ranje planinskih pašnjaka i intenzivnije obrađivanje livada ima dobrih ekonomskih izgleda, barem tako dugo, dok i ta područja ne zahvati proces seljenja stanovništva u doline, kao što je to već slučaj u mnogim evropskih planinskim područjima. Čini se, da je održavanje ratarstva u tom rajonu ekonomski slabo´ opravdano, i da bi se veći dijelovi planiskih visoravni preorijentirali na šumsko-industrijsku proizvodnju (Lika). Uspješnost, brzina i masovnost izvođenja planiranih radova na podizanju i melioriranju šuma na krškom području ovisi i o veličini i uvjetima dobivanja sredstava. Najpovoljniji su uvjeti: budžetske (beskamatne i nepovratne) dotacije na teret (i korist) cjelokupne zajednice. Svako* odstupanje od tih uvjeta znači ujedno* i otežavanje i odlaganje radova. LITERATURA I IZVORI: 1. Dr Z. POTOČIĆ: Ekonomika krša, Savjetovanje o kršu Jugoslavije, Beograd 1958, str. 9—14; 2. Ing. MARCEL JELASKA: Vinogradarstvo na kršu, ibid. str. 59—63; 3. Ing. EDMUND MODUN: Maslinarstvo na kršu, ibid. str. 65—68; 4. Ing. DAVOR BAKOVIC: Stočarstvo na kraškom području Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957, str. 149—170; 5. Ing. ZDRAVKO DE VET AK: diskusija, Savjetovanje o kršu Jugoslavije, Beograd 1958, str. 58; 6. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Bilten br. 115; 7. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Statistički godišnjak FNRJ, 1961; 8. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Prethodni rezultati popisa stanovništva 1961. 223 |