DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Odakle se mogu izvući zaključci: a) Najviše se iseljavaju one dobne grupe, koje tek traže svoju buduću profesiju (15—19 god.), ali i one grupe, koje su još u naponu snage (do 39 god.); b) U iseljeljenom stanovništvu ima vjerovatno najveći procenat poljoprivrednog stanovništva, budući da u promatranim općinama nema industrijskih centara ni formiranog znatnijeg broja gradskog stanovništva; c) Dobna grupa 15—19 god., koja se zadržala u svojim mjestima sigurno se ne sastoji samo iz poljoprivrednog stanovništva. Navedene tendencije nisu ništa izuzetno niti nerazumljivo; one su sastavni dio općeg procesa kretanja stanovništva u pravcu boljih i udobnijih životnih uvjeta. Taj je proces u Jugoslaviji prilično ubrzan, dijelom kao posljedica ubrzanog privrednog razvoja zemlje, a dijelom i kao posljedica osmogodišnjeg obaveznog školovanja, obučavanja na radnim akcijama i u armiji. Ovakvu orijentaciju kretanja stanovništva savremenih civilizacija nužno je analizirati, pratiti i respektirati pri sastavljanju planova privrednog razvoja pojedinih regija i pri definiranju određene ekonomske politike na nekom području. Ovo je osobito važno, ako se želi zacrtati ekonomska politika za krško područje. Nema mnogo površina na području krša Jugoslavije, koje imaju potrebne preduvjete za visokoproduktivnu poljoprivrednu proizvodnju, koja bi trajno vezivala stanovništvo za određeni lokalitet i profesiju. Čini se, da ne bi bilo sasvim uputno projektirati razvoj onih poljoprivrednih grana na tom području (i angažirati sredstva), koje privredne grane stanovništvo napušta kao nedovoljno rentabilne, kao nisko produktivne, kod kojih nije moguće uspostaviti savremene tehnološke procese (mehanizacija) i druge uvjete udobnijeg života. Oni, koji se i dalje zadržavaju na slabo produktivnim površinama krša da dozive život (većinom starije dobne grupe), ne mogu biti aktivni nosioci privredne preorijentacije krške poljoprivrede. Smjernice šumarske politike Općenito rečeno-, osnovni zadatak šumarstva je proizvodnja što veće i vrednije drvne mase. Obzirom na Jugoslaviju, postoje vrlo dobri prirodni uvjeti za šumsku proizvodnju trajnijeg karaktera (reljef, klima) na velikim površinama, uključivši o-vamo i planinski rajon krškog područja. Produkcioni potencijal postojećih šuma je znatno veći od sadašnje proizvodnje, koga je još dosta ekstenzivnog karaktera. S gledišta proizvodnj´e drvne mase, Jugoslavija nije zainteresirana za podizanje šuma na goletima krškog kamenjara, posebno na jadranskom rajonu, dcfelegod postoje mogućnosti sigurnije, jeftinije i brže proizvodnje drveta van krša. No to ne znači, da ne bi trabao biti postavljen takav cilj na onim lokalitetima jadranskog rajona, koji bi mogli sigurno i jeftino dati, drvo, a ne pokazuju se pogodni za dovoljno rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Sigurno je, da će takvih slučajeva biti vrlo malo-u odnosu na veliku rasprostranjenost kameri j a ra-pašn j aka. Ostali ciljevi podizanja šuma proizlaze iz zahtjeva drugih privrednih i vanprivrednih aktivnosti društva (zaštita od erozije, zaštitni šumski pojasevi, turizam, rekreativni objekti, ozelenjavanje saobraćaj nica, gradskih i industrijskih naselja i si.). Prema tome, podizanje i melioracija šuma na degradiranom dijelu krša imat će različite ciljeve, koje treba da definiraju korisnici, a ne šumarska služba. No to ne znači, da šumarska služba ne može biti inicijator postavljanja tih ciljeva, i da ne treba da razrađuje svoje projekte i prije nego što budu zadaci definirani. Postoje mogućnosti za takvo- postupanje i prije izradbe osnove za integralnu melioraciju pojedinih regija krškog područja. Uzevši u razmatranje poprečni presjek krškog područja u smjeru zapadistok, nailazimo- ponajprije na otočne skupine i obalno- područje. Ovo je već da 222 |