DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
\ naprama 7,9 stabala van krša). Stočarstvo je u cjelini opadalo uglavnom onim tempom kojim je tempom rastao> proces degradacije krša, i u onoj vrsti stoke koja živi od brsta. U tom pogledu su karakteristični statistički podaci o kretanju broja stoke u Dalmaciji:4 Godina Goveda Ovce Koze 1808 1850 133.800 84.000 1,105.000 621.000 750.000 400.000 1880 90.000 824.000 217.000 1900 100.800 860.000 192.000 1939 85.400 828.000 96.000 Ustaljenost broja goveda može se objasniti ustaljenošću proizvodnih mogućnosti krških polja. Stalan pad broja koza može se objasniti u najvećoj mjeri smanjivanjem površina šikara a povećanjem golih kamenjiara, na kojima može da opstane još jedino ovca. Na mnogim područjima (osobito na otocima), padao je broj i goveda i ovaca.4 Godina Kotar goveda Pula* ovce Otok goveda Krk ovce Otoci Cres goveda - Lošinj ovce 1910 45.106 115.045 3332 34.776 625 42.800 1952 42.000 48.200 2481 20.052 258 27.000 Stanovništvo´ priobalnih područja nalazilo je donekle regres u ribarstvu, pomorstvu i turizmu, napuštajući postepeno one oblike privređivanja, koji su donosili slabije i nestalnije prihode, a zahtijevali mnogo rada (vinogradarstvo na strminama) ili uz rad i dugačak period početka rodnosti (masline). Pri tom je karakterističan zakonomjeran proces smjese pojedinih vrsta kultura: površine pod žitom na krškim poljima postepeno ustupaju svoje mjesto vinogradima, koji silaze sa strmih terena u ravnice; napušteni vinogradi na padinama pretvaraju se u krške pašnjake, a često i u golet.5 Državna privredna politika do 1945 god. nije pokušavala da svojom intervencijom intenzivira poljoprivrednu proizvodnju ni ondje, gdje je za to bilo dobrih izgleda na uspjeh (planinski pašnjaci i stočarstvo´, kršika polja), niti je razvijala industriju radi zaposlenja viška agrarnog stanovništva. Opći ekonomski položaj krškog agrarnog stanovništva postajao je sve slabiji, bez perspektive. U takovoj općoj ekonomskoj situaciji na području krša,, šumarska služba, izolirano´ nastupajući (i s malo sredstava), nije također mogla pokazati veće rezultate. Premda je bilo podignuto dosta šumskih kultura (oko 30.000 ha), one su predstavljale kaplju vode u moru od 2 mil. ha goleti. Pogotovo, što se nije pošumljavalO´ u većim kompleksima, koncentrirano, negO´ razbacano na ogromnoj površini u malim parcelama. Ne postoji evidencija tempa stvaranja goleti, pa nije sigurno, nije li u tom razdoblju stvoreno´ na drugim mjestima više goleti, nego što je stvoreno novih kultura.1 * Površina do 1958 god. |