DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Slijedi 8 poglavlja-opisa prirode. Prvo poglavlje posvećeno na opisu drveća i grmlja. Obrađeno je 117 vrsta na 120 stranica. Opisu su dodani crteži. Sistematski poredaj je proizvoljan, što je i razumljivo, jer se Linneo v botanički sistem tek u ono doba počeo primjenjivati. Kod sv.;ke vrste opisano je njeno djelovanje s obzirom na primjenu u pučkoj medicini. Kod mnogih vrsta naznačeno je i Ijekovto djelovanje vodenog njenog ekstrakta. U drugom poglavlju opisan su korovi i razne druge zeljanice. I to bilje obrađeno je s obzirom na primjenu u pučkoj medicini. Opisano je 419 vrsta na preko 420 stranica. U daljnjem poglavlju opisane su četveronožne životinje. Opisane su 82 vrste na kojih 70 stranica. Iza toga slijede manja poglavlja o pticama, o ribama i školjkama, o metalima i rudama, te o dragom kamenju. U posebnom poglavlju opisane su razne gumozne i sočne stvari, koje se rabe u ljekarske svrhe. Na kraju L o n i c erov a djela donesen je registar bolesti, koje se spominju s obzirom na liječenje, kao i registar njemačkih i latinskih naziva, drveća, grmlja, zeljanica. životinja, metala i dr. koji se spominju u djelu. Erhartov prilog sastoji se iz dva dijela. U prvom dijelu obuhvaćen je komentar o bilju s dopunom dotad nepoznatog materijala o djelovanju i koristima kod liječenja. Komentar se odnosi na đrveć?, grmlje i zeljanice. U drugom dijelu doneseni su podaci o sjemenju i plodovima stranog drveća i grmlja i njihovoj važnosti u pučkoj medicini, a ujedno je opisano dotad neooznato strano razno drveće i nj´hova važnija tehnička svojstva. U Lonicerovu djelu, kao i E r- hart o v u dodatku ima vrlo mnogo podataka koji su vrlo interesantni s gledišta upotrebe pojedine vrste. U njima su sadržana dugogodišnja praktična iskustva s obzirom na upotrebu biljaka u pučkoj medicini. P M. Anić PELIŠEK J.: ATLAS HLAVNlCH PUD- NlCH TYPU ČSSR, Praha 1961, Stätni zemeđelskč nakladatelstvi a Slovenske vydavatelstvo podohospodärske.i literatury; mali oktavni format, 44 str, teksta, u tekstu 88 obojenih profila s kartografskim i tabelarnim opisima. U prilogu su karta vrsta tala i pregledna karta tipova tala u ČSSR. Poslije vrlo uspjelog rada Prof. E Miickenhausena: »Die wichtigsten Böden der Bunđesrepublick Deutschlands«, u kojem je 1957. g. na 120 stranica velikog formata prikazano 60 obojenih -profila glavnih tipova tala, njihova najvažnija obilježja i analize za područje Zapadne Njemačke, primili smo nedavno Atlas glavnih tipova tala CSSR, koji je izradio P;«t dr J. P elišek . To je prvi atlas tala CSSR, koji odlično služi za raspoznavanje i kartografiju šumskih tala kao i mnogih poljoprivrednih tala koja su ondje nastala krčenjem šuma. U predgovoru se ističe da pretežan dio poljoprivrednih tala u ČSSR jesu zapravo kultivirana šumska tla. U doba holocena-atlantika, tj. oko 5.000 god. prije naše ere, kad je čovjek ondje počeo obrađivati tlo, bilo je na mjestu današnje Čehoslovačke šumom pokrito oko 85,;V´o površine. Do danas je smanjena površina šuma na 3310/o. To znači da je oko 50°/o poljqprvrednih površina bilo ranije pod šumom. Atlas obuhvaća glavne ti nove tala, forma i varijeteta. Tipična tla obrađena u Atlasu potječu iz raznih oblasti ČSSR, a odabrana su na temelju dugogodišnjih autorovih istraživanja, koja su povezana s istraživanjima šumske vegetacije u smislu tipologije Prof. dr A. Zlatnika. Oznake skupina šumskih tipova označene su u Atlasu prema klasifikaciji Prof. Zlatnika. U uvodnom dijelu Atlasa naglašeno je da je tvorba tala u ČSSR vrlo raznolična zbog nejednakog geološkog sastava, raz- Jionih sastava, različnih petrografskih prilika kao i vrlo različnog utjecaja vegetacije. Kod toga je od utjecaja i veliko vertikalno raščlanjenje terena, te i-azni klimatski i mikroklimatski ođno-i. nejednaka visina podzemne vode, kao i utjecaj čovjeka kroz protekle milenije. Posebnu pažnju zaslužuje poglavlje o sistematici šumskih tala, gdje autor luči tla ČSSR na kompleksna tla, serije ili klase, tipove i subtipove, te forme i varijetete. U kompleksna tla pripada skupina terestričkih. skupina hidr´čkih kao i skupina semiterestričkih tala. U skupinu terestričkih tala pripada 6 serija ili klasa, i to: pođzolasta, smeđa srednioevropska šumska tla, siva srednjoevropska šumska tla, crnike, humusno - karbonatna tla i rendzine. Prve tri serije odlikuju ce kiselom reakcijom i nezasićenim sorpcijskim kompleksom, a ostale tri serije neutralnom ili alkaličnom reakcijom i zasićenim sopcijskim kompleksom. U skupinu hidričkih tala idu glejna i tresetna tla, a u skuoinu semiterestričnih tala slanice, tj. solončaci, soloneci i solodi. Iz geografskog raširenja tala vidimo da nizinski podzoli obuhvataju nizine i bre 255 |