DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Slijedi 8 poglavlja-opisa prirode. Prvo
poglavlje posvećeno na opisu drveća i grmlja.
Obrađeno je 117 vrsta na 120 stranica.
Opisu su dodani crteži. Sistematski
poredaj je proizvoljan, što je i razumljivo,
jer se Linneo v botanički sistem tek
u ono doba počeo primjenjivati. Kod sv.;ke
vrste opisano je njeno djelovanje s obzirom
na primjenu u pučkoj medicini. Kod
mnogih vrsta naznačeno je i Ijekovto djelovanje
vodenog njenog ekstrakta. U drugom
poglavlju opisan su korovi i razne
druge zeljanice. I to bilje obrađeno je
s obzirom na primjenu u pučkoj medicini.
Opisano je 419 vrsta na preko 420 stranica.
U daljnjem poglavlju opisane su četveronožne
životinje. Opisane su 82 vrste na
kojih 70 stranica. Iza toga slijede manja
poglavlja o pticama, o ribama i školjkama,


o metalima i rudama, te o dragom kamenju.
U posebnom poglavlju opisane su
razne gumozne i sočne stvari, koje se rabe
u ljekarske svrhe. Na kraju L o n i c erov
a djela donesen je registar bolesti,
koje se spominju s obzirom na liječenje,
kao i registar njemačkih i latinskih naziva,
drveća, grmlja, zeljanica. životinja,
metala i dr. koji se spominju u djelu.
Erhartov prilog sastoji se iz dva
dijela. U prvom dijelu obuhvaćen je komentar
o bilju s dopunom dotad nepoznatog
materijala o djelovanju i koristima kod
liječenja. Komentar se odnosi na đrveć?,
grmlje i zeljanice. U drugom dijelu doneseni
su podaci o sjemenju i plodovima stranog
drveća i grmlja i njihovoj važnosti u
pučkoj medicini, a ujedno je opisano dotad
neooznato strano razno drveće i nj´hova
važnija tehnička svojstva.


U Lonicerovu djelu, kao i E r-
hart o v u dodatku ima vrlo mnogo podataka
koji su vrlo interesantni s gledišta
upotrebe pojedine vrste. U njima su sadržana
dugogodišnja praktična iskustva
s obzirom na upotrebu biljaka u pučkoj
medicini.


P M. Anić


PELIŠEK J.: ATLAS HLAVNlCH PUD-
NlCH TYPU ČSSR, Praha 1961, Stätni zemeđelskč
nakladatelstvi a Slovenske vydavatelstvo
podohospodärske.i literatury;
mali oktavni format, 44 str, teksta, u tekstu
88 obojenih profila s kartografskim i tabelarnim
opisima. U prilogu su karta vrsta
tala i pregledna karta tipova tala u
ČSSR.


Poslije vrlo uspjelog rada Prof. E Miickenhausena:
»Die wichtigsten Böden der
Bunđesrepublick Deutschlands«, u kojem


je 1957. g. na 120 stranica velikog formata
prikazano 60 obojenih -profila glavnih tipova
tala, njihova najvažnija obilježja i
analize za područje Zapadne Njemačke,
primili smo nedavno Atlas glavnih tipova
tala CSSR, koji je izradio P;«t dr J. P elišek
. To je prvi atlas tala CSSR, koji
odlično služi za raspoznavanje i kartografiju
šumskih tala kao i mnogih poljoprivrednih
tala koja su ondje nastala krčenjem
šuma. U predgovoru se ističe da
pretežan dio poljoprivrednih tala u ČSSR
jesu zapravo kultivirana šumska tla. U
doba holocena-atlantika, tj. oko 5.000 god.
prije naše ere, kad je čovjek ondje počeo
obrađivati tlo, bilo je na mjestu današnje
Čehoslovačke šumom pokrito oko 85,;V´o površine.
Do danas je smanjena površina
šuma na 3310/o. To znači da je oko 50°/o
poljqprvrednih površina bilo ranije pod
šumom.


Atlas obuhvaća glavne ti nove tala, forma
i varijeteta. Tipična tla obrađena u
Atlasu potječu iz raznih oblasti ČSSR, a
odabrana su na temelju dugogodišnjih autorovih
istraživanja, koja su povezana
s istraživanjima šumske vegetacije u smislu
tipologije Prof. dr A. Zlatnika.
Oznake skupina šumskih tipova označene
su u Atlasu prema klasifikaciji Prof.
Zlatnika.


U uvodnom dijelu Atlasa naglašeno je
da je tvorba tala u ČSSR vrlo raznolična
zbog nejednakog geološkog sastava, raz-
Jionih sastava, različnih petrografskih prilika
kao i vrlo različnog utjecaja vegetacije.
Kod toga je od utjecaja i veliko vertikalno
raščlanjenje terena, te i-azni klimatski
i mikroklimatski ođno-i. nejednaka
visina podzemne vode, kao i utjecaj čovjeka
kroz protekle milenije.


Posebnu pažnju zaslužuje poglavlje o
sistematici šumskih tala, gdje autor luči
tla ČSSR na kompleksna tla, serije ili klase,
tipove i subtipove, te forme i varijetete.
U kompleksna tla pripada skupina
terestričkih. skupina hidr´čkih kao i
skupina semiterestričkih tala. U skupinu
terestričkih tala pripada 6 serija ili klasa,
i to: pođzolasta, smeđa srednioevropska
šumska tla, siva srednjoevropska šumska
tla, crnike, humusno - karbonatna tla i
rendzine. Prve tri serije odlikuju ce kiselom
reakcijom i nezasićenim sorpcijskim
kompleksom, a ostale tri serije neutralnom
ili alkaličnom reakcijom i zasićenim sopcijskim
kompleksom. U skupinu hidričkih
tala idu glejna i tresetna tla, a u skuoinu
semiterestričnih tala slanice, tj. solončaci,
soloneci i solodi.


Iz geografskog raširenja tala vidimo da
nizinski podzoli obuhvataju nizine i bre


255