DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 4 <-- 4 --> PDF |
svih regija: ona se nužno mora ograničiti samo na neke opće karakteristike i na neke opće tendencije društveno-ekonomskah kretanja na području krša Jugoslavije. Ekonomski položaj agrarnog stanovništva do 1945 godine Krško područje Jugoslavije slabije je naseljeno od ostalih krajeva zemlje. Na 22% površine živi svega 14% stanovništva, uračunavši i gradske aglomeracije. Unatoč šireg životnog prostora, poljoprivredno stanovništvo na mnogim područjima krša postiže jedva 50% dohotka iz poljoprivredne proizvodnje koji dohodak inače postiže poljoprivredno´ stanovništvo van krša. Struktura iskorišćivanja tla pokazuje velik manjak obradiva zemljišta, kako to prikazuju slijedeći podaci (u %):J Bare i Pašnjaci i neOranice Voćnjaci Vinogradi Livade Šume trstici plodno zemljište 10 1 1 7 1 37 43 U poljoprivredi prevladava sitan posjed: 77% poljoprivrednih gospodarstava imadu posjed veličine do 5 ha, u području Jadrana 60% do 3 ha.1 Iz ovih odnosa proizašle su slijedeće posij edice: 1. Obzirom na strukturu kultura, pojavljuje se jaka agrarna prenaseljenost (na jednog polj. stanovnika otpada 0,45 ha oranica); prema istraživanjima Ekonomskog instituta Hrvatske, agrarna prenaseljenost u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji iznosi 46% agrarnog stanovništva.1 2. Mali dohodak poljoprivrednih gospodarstava ne omogućava nikakvo investiranje iz vlastitih sredstava. 3. Stanovništvo se u velikoj mjeri oslanja na ekstenzivan tip stočarstva, posebno na sitno stocarstvoi (ovce), koristeći pri (tome prostrane površine pašnjaka, šuma i šikara društvenog (državnog) vlasništva. 4. Migracija stanovništva, stalna i sezonska unutar zemlje, i emigracija. Spomenute opće privredne karakteristike mijenjaju stupanj intenziteta fizičkih krških osebina. Na području krša blažih oblika (Slovenski, Istarski krš) ekonomsko stanje agrarnog stanovništva je općenito povoljnije, nego na ostalim područjima. Na krškim poljima je intenzivnija poljoprivreda nego van njih. Nivo ukupnih dohodaka stanovništva (i nivo- civilizacije) opada idući od priobalnih područja prema unutrašnjem kršu (Dalmatinska Zagora, područje Livna, Tre*bin ja, visinski predjeli kotara Mostar). Do 1945 god. agrarna se proizvodnja na oba rajona odvijala u sve nepcvoljnijim općim uvjetima. Pašnjačko gospodarstvo na planinskom rajonu se nije intenziviralo, pašnjaci su se širili na štetu šuma uz neprekidne pojave uzurpiranja i pretvaranja šuma u poljoprivredno´ zemljište slabe proizvodne sposobnosti. Agrarna proizvodnja jadranskog rajona bila je u neprekidnom nazadovanju. Površina pod vinogradima pala je sa 136.000 ha (1900 god), na današnjih cea 68.000 ha, premda od vinogradarstva (neposredno i posredno) živi 30% stanovništva, odnosno preko 60% poljoprivrednog stanovništva jadranskog rajona.2 Maslinarstvo, veoma važna privredna grana, nazadovalo je također. Broj maslinovih stabala je pao sa oko 20 milijuna (1870 god.) na današnjih cea 5 milijuna. 3 Ostalo* voćarstvo, premda postoje vrlo povoljni uvjeti, slabije je zastupljeno od jugoslavenskog prosjeka (na 1 ha obradiva zemljišta od 4,3—6,4 stabala |