DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 4     <-- 4 -->        PDF

svih regija: ona se nužno mora ograničiti samo na neke opće karakteristike i na
neke opće tendencije društveno-ekonomskah kretanja na području krša Jugoslavije.


Ekonomski položaj agrarnog stanovništva do 1945 godine


Krško područje Jugoslavije slabije je naseljeno od ostalih krajeva zemlje.
Na 22% površine živi svega 14% stanovništva, uračunavši i gradske aglomeracije.
Unatoč šireg životnog prostora, poljoprivredno stanovništvo na mnogim
područjima krša postiže jedva 50% dohotka iz poljoprivredne proizvodnje koji
dohodak inače postiže poljoprivredno´ stanovništvo van krša. Struktura iskorišćivanja
tla pokazuje velik manjak obradiva zemljišta, kako to prikazuju slijedeći
podaci (u %):J


Bare i Pašnjaci i neOranice
Voćnjaci Vinogradi Livade Šume


trstici plodno zemljište


10 1 1 7 1 37 43


U poljoprivredi prevladava sitan posjed: 77% poljoprivrednih gospodarstava
imadu posjed veličine do 5 ha, u području Jadrana 60% do 3 ha.1
Iz ovih odnosa proizašle su slijedeće posij edice:


1. Obzirom na strukturu kultura, pojavljuje se jaka agrarna prenaseljenost
(na jednog polj. stanovnika otpada 0,45 ha oranica); prema istraživanjima Ekonomskog
instituta Hrvatske, agrarna prenaseljenost u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji
iznosi 46% agrarnog stanovništva.1
2. Mali dohodak poljoprivrednih gospodarstava ne omogućava nikakvo investiranje
iz vlastitih sredstava.
3. Stanovništvo se u velikoj mjeri oslanja na ekstenzivan tip stočarstva, posebno
na sitno stocarstvoi (ovce), koristeći pri (tome prostrane površine pašnjaka,
šuma i šikara društvenog (državnog) vlasništva.
4. Migracija stanovništva, stalna i sezonska unutar zemlje, i emigracija.
Spomenute opće privredne karakteristike mijenjaju stupanj intenziteta
fizičkih krških osebina. Na području krša blažih oblika (Slovenski, Istarski krš)
ekonomsko stanje agrarnog stanovništva je općenito povoljnije, nego na ostalim
područjima. Na krškim poljima je intenzivnija poljoprivreda nego van njih. Nivo
ukupnih dohodaka stanovništva (i nivo- civilizacije) opada idući od priobalnih
područja prema unutrašnjem kršu (Dalmatinska Zagora, područje Livna, Tre*bin
ja, visinski predjeli kotara Mostar).


Do 1945 god. agrarna se proizvodnja na oba rajona odvijala u sve nepcvoljnijim
općim uvjetima. Pašnjačko gospodarstvo na planinskom rajonu se nije
intenziviralo, pašnjaci su se širili na štetu šuma uz neprekidne pojave uzurpiranja
i pretvaranja šuma u poljoprivredno´ zemljište slabe proizvodne sposobnosti.
Agrarna proizvodnja jadranskog rajona bila je u neprekidnom nazadovanju.
Površina pod vinogradima pala je sa 136.000 ha (1900 god), na današnjih
cea 68.000 ha, premda od vinogradarstva (neposredno i posredno) živi 30% stanovništva,
odnosno preko 60% poljoprivrednog stanovništva jadranskog rajona.2
Maslinarstvo, veoma važna privredna grana, nazadovalo je također. Broj maslinovih
stabala je pao sa oko 20 milijuna (1870 god.) na današnjih cea 5 milijuna.
3 Ostalo* voćarstvo, premda postoje vrlo povoljni uvjeti, slabije je zastupljeno
od jugoslavenskog prosjeka (na 1 ha obradiva zemljišta od 4,3—6,4 stabala