DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
naučno-istraživačkog r?da, jer se to pitanje ne može više odlagati. Perspektiva razvoja naučno-istraž´.vačkog rađa. Dosadašnji rad ne zadovoljava. Zato smatramo da treba predložiti slijedeće mjere: Sadržaj i plan rada za naučno istraživanje. Najaktualniju tematiku treba da se obrađuje a postavljat će je privredne organizacije i sve druge koje su zainteresirane za unapređenje.proizvodnje. Iz odvojenih prijedloga trebalo bi na zajedničkom sastanku a na inicijativu Komore i Sekretarijata sastaviti plan rada instituta i zavoda šumarstva i drv. industrije. Plan bi trebao biti utvrđen naj´kasnije do 1. oktobra svake godine unaprijed. Financiranje. Odvojena traženja i tumaranja predstavnika naših instituta i zavoda po cijeloj državi u »lovu« na sredstva ne smije biti. Plan se ne smije postaviti dok nisu osigurana sredstva, a tako je dosada bilo. Predlažemo da se izvrši izmjena u zakonskim propisima, tj. da se postavi to finansiranje na iste osnove kao i financiranje općeobrazovnih škola, ali ne dopunskom stopom budžetu NO općine na prinadležnosti, nego određenom stopom iw dohodak privredne organizacije.Moguće je financiranje putem naručilaca rada, jer je nemoguće sastaviti plan,a da se ne zna tko je interesent za njegovo rješenje. Smatramo da bi organizaciju i financiranje (koie mora da se odviia kad i planiranje) vršio Sekretarijat ili Komora. K a d r o r i. Kadrova nema dovoljno. Međutim, nagrađivanja saradnika instituta i zavoda nisu razmjerna spram onih u privrednim organizacijama. Naravno, da će se to odraziti nepovoljno na obnovu kadrova. Oprema i prostor. Tu mi daleko zaostajemo za inostranstvom. Ali i u rješavanju ovog pitanja kočnica je opet problem financiranja. Iznoseći gornje činjenice, konstatacije i prijedloge, željeli bismo da pokrenemo diskusiju i čujemo mišljenje i prijedloge drugih o tome. Đ. K. Nakon pročitanog referata otvorena je diskusija u kojoj su učestvovali: Androić dr Milan, Batajić ing. Čedo, Ćop ing. Bogomil, Dragišić ing. Pero, Fašaić ing. Vid, Goger ing. Nikola, Knebl ing. Franjo, Kraljić dr Branko, Mrzljak ing. Ivo, Potočić dr Zvonimor i Sekalec ing. Zeljko. U diskusiji su iznesena i obuhvaćena slijedeća pitanja. Instituti za naučnoistraživački rad često nemaju dugoročni program koji izvire iz potrebe operative-proizvodnje, jer još uvijek privredne organizacije ne sagledavaju dovoljno da se samo primjenom naučnih dostignuća može proizvodnja unaprediti. Ovo ima za posljedicu da instituti nemaju potrebne perspektive za sistematski rad i da obrađuje teme koje ponekad i nisu najaktuelnije. Nije rijetka pojava da dva i više instituta obrađuju istu temu zbog toga što nije uspostavljena međuinstitutska koordinacija i što ne postoji jedinstvenost naučnoistraživačke službe. Nabačena je misao da bi trebalo razmotriti potrebu osnivanja novih ili preorijentiranih instituta na naučnoistraživački rad o specijalnim temama odnosno po grupi srodnih tema. Oprema instituta nije uvijek potpuna odnosno savremena koja omogućava rad na visokom naučnom nivou, a postojeća oprema nije uvijek potpuno iskorišćena radi nedovoljnog prostora za rad. Instituti često nemaju dovoljno naučnih radnika, a pogotovo mlađih koji u budućnosti treba da zamjene starije. Jedno od najvažnijih pitanja naučno- istraživačkog rada sastoji se u financiranju. Instituti se nalaze stalno u borbi za financiska sredstva, jer današnji način financiranja nije garancija za sistematski i uspješan rad. Izvori dosadašnjeg financiranja bili su: Savjet za naučni rad (savezni), republički fond za naučni rad. Fondovi za unapređivanje šumarstva (kotarski i republički) i privredne organizacije. iSredstva Savjeta i rep. fonda za naučni rad nisu bila dovoljna, dok su fondovi za unapređivanje šumarstva sa 1. VII 1961. g. prestala postojati. Privredne organizacije nisu sklone da financiraju naučnoistraživačku službu, dok druge kasno u toku godine sklapaju ugovore, a još kasnije isplaćuju usluge. Obzirom na izloženo stanje jednoglasno je u diskusiji zauzet» stanovište, da se naučnoistražiračka služba treba financirati putem kotizacije na sve privredne organizacije iz oblasti šumarstva, odnosno drvne industrije. Samo na taj način institutima će biti omogućen trajan, planski i solidan rad. Istaknuto je da je neposredna veza instituta sa privrednim organizacijama nepodesna i da bi trebalo radi toga da se angažiranje instituta za naučnoistraživačku službu odvija putem republičke privredne komore. Samo na ovaj nači istituti će biti |