DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 32 <-- 32 --> PDF |
4) Radna snaga i njezini uslovi. Rad se u šumi vrši pod teškim uslovima a lična primanja šumskih radnika su gotovo naj niža. Da bi se stvorio kadar profesionalnih radnika i kvalifikacijski poboljšao valja i urediti smještaj za ljude i njihovo snab dijevanje. Ne popravi li se životni stan dard radnika kriza radne snage može do vesti u pitanje i samu proizvodnju. 5) Investicije i sredstva. Za periodu 1961.—1965. predviđene su investicije u šumarstvu oko 84 milijarde dinara. Sredstva nisu dovoljna, ali se očekuje da će organizacije prelaskom na privredno poslovanje, savremenom organizacijom rada i nagrađivanjem po kompleksnom učinku postizati sve bolje rezultate i time ublažiti teškoće sa sredstvima. Bilo bi veoma korisno da svaka organizacija, izradi vlastiti perspektivni plan izgradnje svog šumsko- privrednog područja i tehničke opreme za proizvodnju. Ovi bi se planovi trebali da izrade na osnovi vlastitih mogućnosti i sredstava. Kao novinu predlaže se uvođenje poreza na rentu i od izrazito rentabilnih organizacija izdvajati dio rente radi pomaganja i unapređenja šuma slabijih gospodarstava i šuma van šumskoprivrednih područja. 6) Obrtna sredstva. Nelikvidnost u čitavoj našoj privredi prošle godine, kočila je naročito šumarstvo. Obrtna bi se sredstva trebala u planiranom periodu (do 1965.) povećavati godišnje za 3 milijarde dinara. 7) Sistem raspodjele i mogućnosti razvoja šumoprivređe. Šumarstvo se je našlo u novom privrednom sistemu u teškom položaju (novoformirane šumoprivredne organizacije sa vrlo različitim mogućnostima akumulacije, nepravilno riješeno pitanje cijena šumskih proizvoda, nerazvijeno tržište naročito za bukvu itd.). Uslijed neriješenih osnovnih problema finansiranja šumarstva i njegovog položaja u privrednom sistemu primijenjeno je za 1961. i 1962. g. oslobođenje od 15´%> prinosa iz dohotka pa ta povlastica znatno pomaže razvitak i ubrzava njegov tempo. Za trajniji i nesmetani razvitak šumoprivređe valjalo bi ukinuti porez na promet reguliranje cijena prema stranom tržištu, aktiviranje tržišta, bržu izgradnju industrije za preradu drveta naročito lišćara. 8) Cijene šumskih proizvoda. Cijene su plafonirane ili pod kontrolom, ali su za 20—35% niže od onih u Evropi. Osobito treba naglasiti, da plafoniranje cijena za bukove proizvode nema nikakvog opravdanja. Cijene bi se morale uskladiti s onima na svjetskom tržištu. 9) Reorganizacija šumarstva. Stvaranjem šumoprivrednih područja a na teme lju Osnovnog zakona o šumama kreirana su u cijeloj zemlji -nova šumska gospodar stva kao privredne organizacije sa radni čkim upravljanjem. U sprovođenju te re organizacije pokazalo se niz nepravilnosti i problema (lokalističke tendencije podru čja s bogatim šumskim fondom svesti u granice komune, pritisci na šumoprivredne organizacije da bi se ujedinile sa poljo privrednim dobrima i ekonomijama i si.). Pravi je smisao tih traženja bio prikri vanje gubitaka, osiguranje jeftine sir ivine za »komunalnu« industriju itd. Odluke o fuzioniranju treba da donesu radni kolek tivi a ne rukovodioci poduzeća. Događa se i to, da šumoprivreda prikriva gubitke drugih djelatnosti u kombinatu. Problem je i to, što je 800.000 ha ili W/o svih šuma društvenog vlasništva ostalo van šumoprivrednih područja, odnosno povjerene brizi narodnih odbora, a sredstva potrebna za njihovo upravljanje nisu osigurana, pa ih treba ili nabaviti il radove reducirati na čuvanje, zaštitu i prirodno poboljšavanje. Formirana područja koja ne mogu izravnati prihode s rashodima, mogu biti samo preduzeća uslužnog karaktera. Po intencijama Osnovnog zakona o šumama, pasivna područja ne bi mogla da postoje. 10) Naučno-istraživačka služba. Šumarstvu, kao zaostaloj privred. grani ta je pomoć naročito potrebna. Imamo 5 fakulteta, veći broj instituta, zavoda i stanica, ali svi oni nisu uspjeli da privuku širi interes operative za svoj rad. Šumoprivredne organizacije nisu izdvajale dovoljna sredstva za pomaganje naučnog rada. One su tražile da im se riješe bliži, neposredni zadaci vezani sa njihovim prebrođavanjem raznih teškoća. Glavna su sredstva izdvajana iz fondova za unapređenje šumarstva, ali su bila nestabilna i neredovna. Poslije njihovog ukidanja, problem je popostao još akutniji. Predlaže se finansiranje iz amortizacije za regeneraciju šuma, a za dugoročne teme-formiranje unutarnjih fondova oblasti. III. Predloži i mjere za izvršenje zadataka. 1) Sistem raspodjele i sredstva. Potrebe naše zemlje u drvetu i dalji razvitak šumoprivređe traže riješenje niza pitanja: cijena, poreza na promet način financiranja pasivnih gospodarstava i šuma izvan šum.-privred. područja, plasman bukovih proizvoda i dr. predlaže se zato: ukidanje plafoniranih cijena u porezu na promet na sve proizvode drv. industriješumoprivređe uopće a za početak ukidanje platonskih cijena na lišćare i 15°/o poreza |