DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 31 <-- 31 --> PDF |
takse predvidi i jedan postotak za podizanje novih šuma namijenjenih turizmu. Ove bi šume trebalo bitno lučiti od ostalih i to ne samo s gledišta izvora investicija, nego isto tako s gledišta uprave i načina gospodarenja s njima. DRUŠTVENE VIJESTI REFERATI održani na IV Jugoslavenskom Šumarskom Kongresu u Zagrebu 17. VI 1962. godine Svrha je bila svih referata i diskusija vođenih na ovom Kongresu da bi se prikazala sadašnjost, iznijeli problemi i zacrtala predvidljiva budućnost naše jugoslavenske šumoprivrede i konačno da se sve to rezimira u zaključcima. Činjenice, podatke i mišljenja izvjestilaca nastojat ćemo izložiti u sažetom pregledu, tako, da bi i neučesnici Kongresa dobili uvid u njegov tok. Gradivo je obrađeno u dva odjeljka: Šumarstvo (Mirko Sučević i saradnici) i Drvarska industrija (Bogumil Cop sa koreferentima). A) ŠUMARSTVO Stručni izvještaj nosi naslov: Stanje i uslovi razvoja šumoprivrede Jugoslavnje. Referat je opsežan zbog širine tematike kojom je obilježena ova privredna grana. U uvodu je utvrđeno i naglašeno da je šumoprivreda još uvijek naše najzaostalije privredno područje uza sve to što su se u njega uložila znatna novčana sredstva. Iz predviđenih daljih 70 milijardi dinara koje će se investirati do kraja 1965. god. ipak ne će biti stvoreni uslovi prosperiteta šumoprivrede. Sada se prelazi na razradu triju glavnih tema, a to su: I. Osnovne smjernice i zadaci razvojne politike šumarstva. Ovamo spada: povećano iskorišćavanje lišćara, naročito bukve koja čini 52"/o drvne zalihe naših šuma; poboljšanje strukture proizvodnje (više industrijsko tehničkog drva); jačanje šumskog fonda i stvaranje novih plantaža. To su opći naši zadaci, a neposredni, u petogodištu (1961.— 1965.) su slijedeći: proširenje sječa za 15 do 20°/o, a povećanje proizvodnje za 40*/o. Dalje: u tom razdoblju valja pošumiti 135.000 ha i meliorirati 1,250.000 ha degradiranih šuma i šikara; zatim izgraditi oko Čvrsto se vjeruje, da bi iz ovih izvora podignute šume u relativno kratkom roku refundirale ne samo osnovnu uloženu glavnicu, već da bi i realizirale bogate kamate investitoru. Mate Rajčić 8.000 km šumskih putova i nabaviti opremu i mehanizaciju za oko 15 milijardi dinara. II. Stanje i problemi šumske privrede. 1. Šumski fond. Naša je zemlja sa 900 mil. kub. m drvne zalihe (sa Francuskom) najjača u Evropi. Ali pored toga, kod nas postoje i znatni problemi u vezi sa strukturom šuma i odnosima vrsta drveća. Od ukupne obrasle šumske površine tek 62°/o su očuvane ekonomske šume, a 19°/o otpada na degradirane i 19% na niske šume. Kada uzmemo i današnji odnos lišćara i četinara (71 :29), naš šumski fond spada među najslabije u Evropi. U negativne pojave ubrajamo i dominaciju bukve u našim šumama, jer njezino industrijsko iskorišćavanje još nije potpuno riješeno. Prema tome postoji problem: ili raditi na poboljšanju postojećih šuma i izmjeni njihove strukture po vrstama ili glavne napore uložiti u podizanje i proširivanje intenzivnih šumskih kultura i plantaža. Dok se ti problemi ne riješe u dogledno vrijeme bit će potrebno ulogati sredstva i u jednom i drugom pravcu. 2) Iskorišćavanje drveta. Podaci iz g. 1960. pokazuju da je od ukupno posječene drvne mase prerađeno u industrijskotehničko drvo 54,2 */o (od toga kod četinara 74´°/o, lišćara SI,?10/», a kod bukve samo 28,610/o. Nema sumnje, da se industrijsko drvo može povećati na najmanje 6Ö%> neto mase kod nas. (Prosjek evropskih zemalja iznosio je 1959. 66%>). Naročito je važna izgradnja industrije za potpunije iskorišćavanje bukovine. 3) Proizvođno-tehnička baza šumarstva. Naslijeđena zaostalost nije se mogla radikalno izmijeniti. Na 1000 ha šume (bez šikara) imamo samo 4 km putova a za racionalno iskorišćavanje šuma trebalo bi najmanje 10 km. Uslijed toga u mnogim su poduzećima za neke Sortimente troškovi privlačenja veći od prodajne cijene (na pr. ogrev) a sortimenti manje vrijednosti ostaju u šumi. 245 |