DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 30 <-- 30 --> PDF |
mu bi trebalo da se mjerodavni što temeljitije pozabave, jer o ovom ovisit će mnogi činioci u vezi ozelenjavanja našeg go- log Krša i obale plavog Jadrana. Prema navodima mjesnog čuvara parkovnih nasada sela Tribunja (čuvara za čuvanje privatnih šuma nema), dade se zaključiti, da je samo u selu´Tribunju od 1955. do 1958. godine pošumljeno preko 200 parcela napuštanog poljoprivrednog zemljišta. Ovom je akcijom samo u Tribunju podignuto preko 30 ha novih šuma. Slično Tribunju postupile su i Vodice, gdje je također u istom razdoblju podignuto preko 40 ha šuma. Istina, ovakvih parcela imade još za pošumljivanje, kao i drugih goleti, i ishod akcije pošumljavanje dobrim će dijelom ovisiti od dva glavna faktora, i to od mogućnosti nabave potrebitih sadnica i o očuvanju zasađenih kultura mladih šuma od uništavanja po stoci. Ovi uspjeli radovi danas predstavljaju u dinarima izraženu vrijednost u iznosu od preko 30 miliona. I ovaj je doprinos u povećanju vrijednosti zemljišnog fonda u korist našega društva kao cjeline rezultat rada naših radnih ljudi na polju obnove naših šuma na obešumljenom Kršu ovoga kraja. Pokretači ove društveno korisne akcije bili su za Vodice drug »Rujo«. a za Tribun j drug »Levanto«, oba vrijedna druga iz redova naših prvoboraca Oslobodilačkog rata. Oni su svoje zamisli prenijeli na omladinske i ostale društveno-političke organizacije, koje su pokrenule radni elan naših ljudi. HHHH Vrijedni naši ljudi svojim radom neplodno tlo pretvaraju tako u plodno, uljepšavaju svoja mjesta i stvaraju sami sebi još povoljnije uvjete za razvoj ne samo turizma nego i za opće podizanje životnog standarda sebi i svome potomstvu. Kao treći primjer navodim odnos šuma i turizma. Budimo na čistu, da bez šuma, u bilo kome vidu, nema uvjeta za normalan razvoj turizma. Zbog toga bi bilo neophodno, a u interesu što potpunijeg razvoja, turizam što tješnje povezati sa šumarstvom odnosno obnovom šuma turističkog tipa. Gradski parkovi, drvoredi, travnjaci, cvjetnjaci i slično u cijelosti ne mogu da nadomjeste funkciju šume kao biljne formacije na široj osnovi. Radosti, užitak, rekreaciju, atrakciju itd. ljudskom srcu, a napose u vrijeme ljetnih žega može jedino da u potpunosti pruži šuma. Mi se ponosimo našim lijepim plavim Jadranskim morem, njegovom obalnom razvedenošću, mnogobrojnim otocima, poluotocima, uvalama, zatonima itd. Ali ovoj prirodnoj ljepoti, da bi ona u cijelosti mogla da posluži pravoj svrsi za potrebe čovjeka, te da bi dobila svoj cjeloviti sklad, nedostaje, skoro svuda, šuma, pa ju je i u interesu prosperiteta i razvoja našega turizma neophodno obnavljati. Stoga u prilog obnove npvih šuma na obešumljenom Kršu možda nebi bilo na odmet, kada bi mjerodavni uzeli u razmatranje mogućnost, da se od turističke Detalj podignutih šuma u Tribunju od 1955—1958 g. Foto: M. Rajčić. |