DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 86 JULI GODINA 1962. NEKE TENDENCIJE EKONOMSKOG KRETANJA NA PODRUČJU KRŠA JUGOSLAVIJE Dr Z. POTOČIĆ Kriško područje Jugoslavije proteže jse zapadnim i jugozapadnim dijelovima države kroz 4 stupnja geografske širine (42°—46°) i kroz 6 ptupnjeva geografske dužine (13° 30´—19° 30´) na 56.618 km2 površine (22% Jugoslavije). Budući da je pri tom i reljef krškog područja jako izražen (od nivoa -mora do» mjestimično, 2000 m nad moirem), i budući da s udaljenošću od mora raste i nadmorska visina cijelog krškog područja, to su i klimatske razlike vrlo velike. Zbog toga su različiti prirodni (klimatski, saobraćajni i dr.) uvjeti diktirali vrlo različitu privrednu strukturu na pojedinim područjima krša Jugoslavije. Makroklimatski, krško područje Jugoslavije dijeli se na dva dijela: područje mediteranske i područje planinske klime. Na području planinske klime nalaze se planinski pašnjaci i livade dobrih prinosnih mogućnosti, i dosta sačuvane, često veoma vrijedne visoke šume. Naprotiv, na području mediteranske klime visoke šume su nestale, a pc|stepena degradacija biljnog pokrova prouzrokovala je pašnjake-kamenjare vrlo slabih ili nikakvih prinosnih mogućnosti. Međutim, klimatske prilike su omogućile razvoj ´vinogradarstva i voćarstva. Na osnovu ovih karakteristika, područje krša je podijeljeno na dva poljoprivredna rajona: jadranski (vinogradarsko-voćarski) i planinski (stočarskopašnjačko- šumski) rajon. Ovakvo činjeničko stanje u planinskom rajonu daje realnu osnovu za privrednu orijentaciju na razvoj šumske industrije i stočarstva s dobrim izgledima na povoljne privredne rezultate. Naprotiv, stanje biljnog pokrova na području jadranskog rajona zabrinjava i zahtijeva mnoge prethodne studije tehnološke, ekonomske i ekonomsko-organizacijske prirode prije praktičkih akcija. Naravno ovako pojednostavljenje karakteristike dvaju poljoprivrednih rajona ne odgovaraju uvijek i za pojedine konkretne regije, osobito na mediteranskom području: na ovom se privredna struktura i privredne mogućnosti mijenjaju i od sjevero-zapada prema jugo-istoku, i od priobalnih područja prema unutrašnjosti. Unutar ovakvih općih promjena nalaze se pojedine oaze, koje jako diferiraju od ostale neposredne okoline (krška polja, industrijski centri). Zbog toga jedna ekonomska analiza ne (može da Obuhvati ekonomske probleme * Referat održan u Dubrovnik u na 8. zasjedanju Potkomisije FAO za šum. probleme Mediterana. 217 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 4 <-- 4 --> PDF |
svih regija: ona se nužno mora ograničiti samo na neke opće karakteristike i na neke opće tendencije društveno-ekonomskah kretanja na području krša Jugoslavije. Ekonomski položaj agrarnog stanovništva do 1945 godine Krško područje Jugoslavije slabije je naseljeno od ostalih krajeva zemlje. Na 22% površine živi svega 14% stanovništva, uračunavši i gradske aglomeracije. Unatoč šireg životnog prostora, poljoprivredno stanovništvo na mnogim područjima krša postiže jedva 50% dohotka iz poljoprivredne proizvodnje koji dohodak inače postiže poljoprivredno´ stanovništvo van krša. Struktura iskorišćivanja tla pokazuje velik manjak obradiva zemljišta, kako to prikazuju slijedeći podaci (u %):J Bare i Pašnjaci i neOranice Voćnjaci Vinogradi Livade Šume trstici plodno zemljište 10 1 1 7 1 37 43 U poljoprivredi prevladava sitan posjed: 77% poljoprivrednih gospodarstava imadu posjed veličine do 5 ha, u području Jadrana 60% do 3 ha.1 Iz ovih odnosa proizašle su slijedeće posij edice: 1. Obzirom na strukturu kultura, pojavljuje se jaka agrarna prenaseljenost (na jednog polj. stanovnika otpada 0,45 ha oranica); prema istraživanjima Ekonomskog instituta Hrvatske, agrarna prenaseljenost u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji iznosi 46% agrarnog stanovništva.1 2. Mali dohodak poljoprivrednih gospodarstava ne omogućava nikakvo investiranje iz vlastitih sredstava. 3. Stanovništvo se u velikoj mjeri oslanja na ekstenzivan tip stočarstva, posebno na sitno stocarstvoi (ovce), koristeći pri (tome prostrane površine pašnjaka, šuma i šikara društvenog (državnog) vlasništva. 4. Migracija stanovništva, stalna i sezonska unutar zemlje, i emigracija. Spomenute opće privredne karakteristike mijenjaju stupanj intenziteta fizičkih krških osebina. Na području krša blažih oblika (Slovenski, Istarski krš) ekonomsko stanje agrarnog stanovništva je općenito povoljnije, nego na ostalim područjima. Na krškim poljima je intenzivnija poljoprivreda nego van njih. Nivo ukupnih dohodaka stanovništva (i nivo- civilizacije) opada idući od priobalnih područja prema unutrašnjem kršu (Dalmatinska Zagora, područje Livna, Tre*bin ja, visinski predjeli kotara Mostar). Do 1945 god. agrarna se proizvodnja na oba rajona odvijala u sve nepcvoljnijim općim uvjetima. Pašnjačko gospodarstvo na planinskom rajonu se nije intenziviralo, pašnjaci su se širili na štetu šuma uz neprekidne pojave uzurpiranja i pretvaranja šuma u poljoprivredno´ zemljište slabe proizvodne sposobnosti. Agrarna proizvodnja jadranskog rajona bila je u neprekidnom nazadovanju. Površina pod vinogradima pala je sa 136.000 ha (1900 god), na današnjih cea 68.000 ha, premda od vinogradarstva (neposredno i posredno) živi 30% stanovništva, odnosno preko 60% poljoprivrednog stanovništva jadranskog rajona.2 Maslinarstvo, veoma važna privredna grana, nazadovalo je također. Broj maslinovih stabala je pao sa oko 20 milijuna (1870 god.) na današnjih cea 5 milijuna. 3 Ostalo* voćarstvo, premda postoje vrlo povoljni uvjeti, slabije je zastupljeno od jugoslavenskog prosjeka (na 1 ha obradiva zemljišta od 4,3—6,4 stabala |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
\ naprama 7,9 stabala van krša). Stočarstvo je u cjelini opadalo uglavnom onim tempom kojim je tempom rastao> proces degradacije krša, i u onoj vrsti stoke koja živi od brsta. U tom pogledu su karakteristični statistički podaci o kretanju broja stoke u Dalmaciji:4 Godina Goveda Ovce Koze 1808 1850 133.800 84.000 1,105.000 621.000 750.000 400.000 1880 90.000 824.000 217.000 1900 100.800 860.000 192.000 1939 85.400 828.000 96.000 Ustaljenost broja goveda može se objasniti ustaljenošću proizvodnih mogućnosti krških polja. Stalan pad broja koza može se objasniti u najvećoj mjeri smanjivanjem površina šikara a povećanjem golih kamenjiara, na kojima može da opstane još jedino ovca. Na mnogim područjima (osobito na otocima), padao je broj i goveda i ovaca.4 Godina Kotar goveda Pula* ovce Otok goveda Krk ovce Otoci Cres goveda - Lošinj ovce 1910 45.106 115.045 3332 34.776 625 42.800 1952 42.000 48.200 2481 20.052 258 27.000 Stanovništvo´ priobalnih područja nalazilo je donekle regres u ribarstvu, pomorstvu i turizmu, napuštajući postepeno one oblike privređivanja, koji su donosili slabije i nestalnije prihode, a zahtijevali mnogo rada (vinogradarstvo na strminama) ili uz rad i dugačak period početka rodnosti (masline). Pri tom je karakterističan zakonomjeran proces smjese pojedinih vrsta kultura: površine pod žitom na krškim poljima postepeno ustupaju svoje mjesto vinogradima, koji silaze sa strmih terena u ravnice; napušteni vinogradi na padinama pretvaraju se u krške pašnjake, a često i u golet.5 Državna privredna politika do 1945 god. nije pokušavala da svojom intervencijom intenzivira poljoprivrednu proizvodnju ni ondje, gdje je za to bilo dobrih izgleda na uspjeh (planinski pašnjaci i stočarstvo´, kršika polja), niti je razvijala industriju radi zaposlenja viška agrarnog stanovništva. Opći ekonomski položaj krškog agrarnog stanovništva postajao je sve slabiji, bez perspektive. U takovoj općoj ekonomskoj situaciji na području krša,, šumarska služba, izolirano´ nastupajući (i s malo sredstava), nije također mogla pokazati veće rezultate. Premda je bilo podignuto dosta šumskih kultura (oko 30.000 ha), one su predstavljale kaplju vode u moru od 2 mil. ha goleti. Pogotovo, što se nije pošumljavalO´ u većim kompleksima, koncentrirano, negO´ razbacano na ogromnoj površini u malim parcelama. Ne postoji evidencija tempa stvaranja goleti, pa nije sigurno, nije li u tom razdoblju stvoreno´ na drugim mjestima više goleti, nego što je stvoreno novih kultura.1 * Površina do 1958 god. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ekonomsko kretanje poslije 1945 godine Ekonomsko kretanje na području krša Jugoslavije poslije 1945 odvijalo se jednim dijelom pod utjecajem nove privredne politike (industrijalizacija zemlje, uopće jak tempo> investiranja). Investicije na području krša plasirane su u prvom redu u razvoj industrije (brodogradnja .hidrocentrale, rudnici ugljena i boksita, industrija aluminija, solane, željezara Nikišić, predionice pamuka Sinj i Mostar, drvar, industrija i si.), više radi iskorišćivanja prirodnih bogatstava tog područja, negoli radi razvijanja privrede upravo tog područja. Tempo ukupnog privrednog razvoja Jugoslavije (prikazan indeksnim brojevima) dosegao je u 1960 god. 238 (1947 = 100), tempo industrije 330, a tempo poljoprivrede 150.6 Razvoj industrije na krškom području omogućuje zaposlenje stanovništva van poljoprivrede, premda se industrijalizacija krškog područja odvija slabijim tempom cd jugoslavenskog prosjeka. Prema podacima iz 1955 god., područje krša u odnosu na Jugoslaviju učestvuje: Po broju ind. Po broju zaposlenih Po površini: Po stanovništvu: poduzeća: u industriji: Krš 2?/o 14´J/o 13% 12Vo Broj zaposlenog osoblja u industriji se povećao od 1953 do 1960 god. Navodimo podatke za neke kotareve :7 Rijeka 8.882 osobe Zadar 3.002 osobe Split 5.940 „ Livno 1.100 „ Šibenik 2.795 „ Mostar 6.671 „ Stanovništvo^ se koncentrira u gradovima i industrijskim mjestima. Prema popisu iz 1961 god. doseljeno je sa sela u gradove u Hrvatskoj 25,8% današnjeg gradskog stanovništva. Fluktuacija stanovništva je prilično jaka: imobilno je 62,4%, a fluktuira van općinskih granica 27,2% stanovništva, Godišnji prirodni priraštaj stanovništva na području krša je uglavnom vrlo visok, osobito u privredno manje razvijenim područjima( podaci iz 1958 god.): Crna Gora 21,6 promil Ogulin 13,0 promil Dubrovnik 5,9 „ Pula 9,3 „ Gospić Livno Makarska Mostar 11,420,616,119,4 „ ., „ „ Rijeka Split Šibenik Zadar 8,013,615,118,3 „ „ „ „ Budući da poljoprivreda na kršu ne napreduje onim tempom kojim prirašćuje stanovništvo, nego je čak poslednjih decenija nazadovala, razumljiv je odljev viška stanovništva većim dijelom u druge krajeve van krša, a manjim dijelom u industrijske i ostale privredne lokalne centre. Tako je na pr. na području kotara Livno´ prirodni priraštaj stanovništva zadnjih 8 godina iznosio cea 17 000, od kojih je oko 10 000 iselilo van područja kotara, a jedan, dio (sa sela) uselio u mjesto Livno. Prirodni priraštaj kotara Gospić iznosio je u istom razdoblju oko 10 000 stanovnika, a iselilo je van kotara oko 13 000, tako da broj stanovništva u kotaru Gospić opada. Opada također i broj stanovništva u kotaru Ogulin, i u |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 7 <-- 7 --> PDF |
cijelom nizu primorskih i otočnih naselja (Božava, Iž Veli, Molat, Preko, Ražanac, Silba, Sali, itd. zadarskog područja; Kistanje, Oklaj, Primošten, Tijesno, Vodice šibenskog područja; Cres, Delnice, Crikvenica, Kraljevica, Krk, Rab, Senj, Skrad, riječkog područja; Blato´, V. Luka, Ston, Mljet i Lastovo dubrovačkog područja itd.)8. Karakteristično je promotriti koji »dobni razred« se najviše smanjuje. U tu svrhu je na tabeli prikazana dobna struktura stanovništva 1953 i upoređena s dobnom strukturom 1961 za otok Krk, općinu Brinje i Tijesno te naselje Iž Veli. U navedenih 8 godina najviše je smanjeno stanovništvo općine Brinje (19,6%), zatim naselja Iž Veli (19,4%), pa otoka Krk (13,5%), a najmanje u općini Tijesno-(7,6%)8. Dobna grupa 1953. Krk 1961. i9/o Dobna grupa 1953. Brinje 1961. Vo 0—9 2.391 2.082 12,9 0—9 2.100 1.945 7,3 10—14 1.340 1.146 14,4 10—14 1.343 896 33,2 15—19 1.372 820 40,2 15—19 1.510 699 53,7 20—39 3.790 3.308 12,7 20—39 3.237 2.878 11,0 40—64 5.248 4.637 11,6 40—64 3.008 2.469 17,9 65— 2.678 2.532 5,4 65— 763 710 6,9 — 21 0,1 — 10 0,1 16.819 14.546 13,5 11.961 9.607 19,6 NAPOMENA: raspored dobne strukture u 1961. ne podudara se sasvim s rasporedom u 1953.: prva dobna grupa u 1961. obuhvaća razdoblje od 0—10, tj. zahvaća 1 godinu više; daljnji raspored je: 11—15, 16—20, 21—40, 41—65, i iznad 66 god. Posljednja grupa u 1961. znači »nepoznato«, a procent se odnosi na ukupan broj stanovnika u 1961.: pogreška iznosi tek 0,llo/o do 2´%> kod općine Tijesno. Dobna Tijesno Dobna Iž Veli grupa 1953. 1961. l"/o grupa 1953. 1961. Vo 0—9 1.508 1.395 7,5 0—9 269 195 27,5 10—14 789 836 10—14 175 125 28,5 + 15—19 722 374 48,2 15—19 180 102 43,3 20—39 2.208 1.806 18,2 20—39 412 361 12,3 40—64 2.277 2.094 8,0 40—64 701 580 17,2 65— 759 949 65— 297 272 8,4 + — 180 2,1 — 3 0,2 8.263 7.634 7,6 2.034 1.638 19,4 NAPOMENA: kao naprijed. Iz tabela je jasno uočljiva tendencija: 1. Pad stanovništva u svim dobnim grupama (izuzetak su II i VI grupa općine Tijesno); 2. Procentualno najslabiji pad u grupi iznad 65 god.; 3. Pad u prve četiri grupe, tj. od 0—39 iznosi za K!rk 17,2ra/o, za Brinje 21,6%, Tijesno 15,63/o i Iž Veli 24,4,:)/o, tj. za 2´Vo do 8a/o više od ukupnog pada stanovništva; 4. Procentualno najveći pad je u grupi 15—19 god. i to od 40,2´7o (Krk) do 53,7´°/o (Brinje). |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Odakle se mogu izvući zaključci: a) Najviše se iseljavaju one dobne grupe, koje tek traže svoju buduću profesiju (15—19 god.), ali i one grupe, koje su još u naponu snage (do 39 god.); b) U iseljeljenom stanovništvu ima vjerovatno najveći procenat poljoprivrednog stanovništva, budući da u promatranim općinama nema industrijskih centara ni formiranog znatnijeg broja gradskog stanovništva; c) Dobna grupa 15—19 god., koja se zadržala u svojim mjestima sigurno se ne sastoji samo iz poljoprivrednog stanovništva. Navedene tendencije nisu ništa izuzetno niti nerazumljivo; one su sastavni dio općeg procesa kretanja stanovništva u pravcu boljih i udobnijih životnih uvjeta. Taj je proces u Jugoslaviji prilično ubrzan, dijelom kao posljedica ubrzanog privrednog razvoja zemlje, a dijelom i kao posljedica osmogodišnjeg obaveznog školovanja, obučavanja na radnim akcijama i u armiji. Ovakvu orijentaciju kretanja stanovništva savremenih civilizacija nužno je analizirati, pratiti i respektirati pri sastavljanju planova privrednog razvoja pojedinih regija i pri definiranju određene ekonomske politike na nekom području. Ovo je osobito važno, ako se želi zacrtati ekonomska politika za krško područje. Nema mnogo površina na području krša Jugoslavije, koje imaju potrebne preduvjete za visokoproduktivnu poljoprivrednu proizvodnju, koja bi trajno vezivala stanovništvo za određeni lokalitet i profesiju. Čini se, da ne bi bilo sasvim uputno projektirati razvoj onih poljoprivrednih grana na tom području (i angažirati sredstva), koje privredne grane stanovništvo napušta kao nedovoljno rentabilne, kao nisko produktivne, kod kojih nije moguće uspostaviti savremene tehnološke procese (mehanizacija) i druge uvjete udobnijeg života. Oni, koji se i dalje zadržavaju na slabo produktivnim površinama krša da dozive život (većinom starije dobne grupe), ne mogu biti aktivni nosioci privredne preorijentacije krške poljoprivrede. Smjernice šumarske politike Općenito rečeno-, osnovni zadatak šumarstva je proizvodnja što veće i vrednije drvne mase. Obzirom na Jugoslaviju, postoje vrlo dobri prirodni uvjeti za šumsku proizvodnju trajnijeg karaktera (reljef, klima) na velikim površinama, uključivši o-vamo i planinski rajon krškog područja. Produkcioni potencijal postojećih šuma je znatno veći od sadašnje proizvodnje, koga je još dosta ekstenzivnog karaktera. S gledišta proizvodnj´e drvne mase, Jugoslavija nije zainteresirana za podizanje šuma na goletima krškog kamenjara, posebno na jadranskom rajonu, dcfelegod postoje mogućnosti sigurnije, jeftinije i brže proizvodnje drveta van krša. No to ne znači, da ne bi trabao biti postavljen takav cilj na onim lokalitetima jadranskog rajona, koji bi mogli sigurno i jeftino dati, drvo, a ne pokazuju se pogodni za dovoljno rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Sigurno je, da će takvih slučajeva biti vrlo malo-u odnosu na veliku rasprostranjenost kameri j a ra-pašn j aka. Ostali ciljevi podizanja šuma proizlaze iz zahtjeva drugih privrednih i vanprivrednih aktivnosti društva (zaštita od erozije, zaštitni šumski pojasevi, turizam, rekreativni objekti, ozelenjavanje saobraćaj nica, gradskih i industrijskih naselja i si.). Prema tome, podizanje i melioracija šuma na degradiranom dijelu krša imat će različite ciljeve, koje treba da definiraju korisnici, a ne šumarska služba. No to ne znači, da šumarska služba ne može biti inicijator postavljanja tih ciljeva, i da ne treba da razrađuje svoje projekte i prije nego što budu zadaci definirani. Postoje mogućnosti za takvo- postupanje i prije izradbe osnove za integralnu melioraciju pojedinih regija krškog područja. Uzevši u razmatranje poprečni presjek krškog područja u smjeru zapadistok, nailazimo- ponajprije na otočne skupine i obalno- područje. Ovo je već da 222 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 9 <-- 9 --> PDF |
nas eminentno turističko´ područje, na kojemu treba šumarstvo orijentirati u tom pravcu. Ovu orijentaciju već danas olakšava činjenica, što sitno stočarstvo naglo opada, i što se smanjuje potreba na ogrevnom drvetu (elektrifikacija, butan). Oko većih i manjih polja (vinogradi, voćnjaci) dolaze u obzir zaštitni šumski pojasevi (bura, jugo). S obzirom na ovakav cilj treba izabirati vrste drveća i tehniku rada. Dalje od priobalnog područja nailazimo na pojedina veća i manja kraka polja. Šumarstvo´ na ovom području može pružiti znatnu uslugu ratarstvu, vino^gradarstvu i voćarstvu također zaštitnim pojasevima. Po dubini područja između krških polja jadranskog rajona prostire se područje kamenjara-pašnjaka i šikara, površinski vrlo prostran, vegetacijski degradiran, produkcijski vrlo< slabo sposoban. Svaki investicijski zahvat je problematičan s gledišta ekonomske svrsishodnosti, tj. i s obzirom na rentabilnost i s obzirom na opće tendencije kretanja stanovništva. Sigurno najkorisniji zadatak šumarstva na ovom području bi mogao biti u sprečavanju erozionih procesa (bujice, akumulacijski bazeni). Mnoge degradirane površine krškog područja uopće bit će vjerovatno ostavljene .prirodnom procesu obnove vegetacije, utoliko bržem i širem, ukoliko se stanovništvo bude brže i brojnije kretalo u smjeru povoljnijih životnih uvjeta. Kao posljednje područje presjeka zapad-istok dolazi planinsko-stočarski rajon s mnogo vrijednih visokih i vrlo produktivnih šuma. Razvijanje racionalnog šumskog gospodarenja je ovdje osnovni cilj šumarske politike. Melio.ranje planinskih pašnjaka i intenzivnije obrađivanje livada ima dobrih ekonomskih izgleda, barem tako dugo, dok i ta područja ne zahvati proces seljenja stanovništva u doline, kao što je to već slučaj u mnogim evropskih planinskim područjima. Čini se, da je održavanje ratarstva u tom rajonu ekonomski slabo´ opravdano, i da bi se veći dijelovi planiskih visoravni preorijentirali na šumsko-industrijsku proizvodnju (Lika). Uspješnost, brzina i masovnost izvođenja planiranih radova na podizanju i melioriranju šuma na krškom području ovisi i o veličini i uvjetima dobivanja sredstava. Najpovoljniji su uvjeti: budžetske (beskamatne i nepovratne) dotacije na teret (i korist) cjelokupne zajednice. Svako* odstupanje od tih uvjeta znači ujedno* i otežavanje i odlaganje radova. LITERATURA I IZVORI: 1. Dr Z. POTOČIĆ: Ekonomika krša, Savjetovanje o kršu Jugoslavije, Beograd 1958, str. 9—14; 2. Ing. MARCEL JELASKA: Vinogradarstvo na kršu, ibid. str. 59—63; 3. Ing. EDMUND MODUN: Maslinarstvo na kršu, ibid. str. 65—68; 4. Ing. DAVOR BAKOVIC: Stočarstvo na kraškom području Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957, str. 149—170; 5. Ing. ZDRAVKO DE VET AK: diskusija, Savjetovanje o kršu Jugoslavije, Beograd 1958, str. 58; 6. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Bilten br. 115; 7. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Statistički godišnjak FNRJ, 1961; 8. Savezni zavod za statistiku i evidenciju: Prethodni rezultati popisa stanovništva 1961. 223 |