DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 86 JULI GODINA 1962. NEKE TENDENCIJE EKONOMSKOG KRETANJA NA PODRUČJU KRŠA JUGOSLAVIJE Dr Z. POTOČIĆ Kriško područje Jugoslavije proteže jse zapadnim i jugozapadnim dijelovima države kroz 4 stupnja geografske širine (42°—46°) i kroz 6 ptupnjeva geografske dužine (13° 30´—19° 30´) na 56.618 km2 površine (22% Jugoslavije). Budući da je pri tom i reljef krškog područja jako izražen (od nivoa -mora do» mjestimično, 2000 m nad moirem), i budući da s udaljenošću od mora raste i nadmorska visina cijelog krškog područja, to su i klimatske razlike vrlo velike. Zbog toga su različiti prirodni (klimatski, saobraćajni i dr.) uvjeti diktirali vrlo različitu privrednu strukturu na pojedinim područjima krša Jugoslavije. Makroklimatski, krško područje Jugoslavije dijeli se na dva dijela: područje mediteranske i područje planinske klime. Na području planinske klime nalaze se planinski pašnjaci i livade dobrih prinosnih mogućnosti, i dosta sačuvane, često veoma vrijedne visoke šume. Naprotiv, na području mediteranske klime visoke šume su nestale, a pc|stepena degradacija biljnog pokrova prouzrokovala je pašnjake-kamenjare vrlo slabih ili nikakvih prinosnih mogućnosti. Međutim, klimatske prilike su omogućile razvoj ´vinogradarstva i voćarstva. Na osnovu ovih karakteristika, područje krša je podijeljeno na dva poljoprivredna rajona: jadranski (vinogradarsko-voćarski) i planinski (stočarskopašnjačko- šumski) rajon. Ovakvo činjeničko stanje u planinskom rajonu daje realnu osnovu za privrednu orijentaciju na razvoj šumske industrije i stočarstva s dobrim izgledima na povoljne privredne rezultate. Naprotiv, stanje biljnog pokrova na području jadranskog rajona zabrinjava i zahtijeva mnoge prethodne studije tehnološke, ekonomske i ekonomsko-organizacijske prirode prije praktičkih akcija. Naravno ovako pojednostavljenje karakteristike dvaju poljoprivrednih rajona ne odgovaraju uvijek i za pojedine konkretne regije, osobito na mediteranskom području: na ovom se privredna struktura i privredne mogućnosti mijenjaju i od sjevero-zapada prema jugo-istoku, i od priobalnih područja prema unutrašnjosti. Unutar ovakvih općih promjena nalaze se pojedine oaze, koje jako diferiraju od ostale neposredne okoline (krška polja, industrijski centri). Zbog toga jedna ekonomska analiza ne (može da Obuhvati ekonomske probleme * Referat održan u Dubrovnik u na 8. zasjedanju Potkomisije FAO za šum. probleme Mediterana. 217 |