DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
RAZNE STRUČNE TEME I PRIKAZI STO ČE PRIDONIJETI OBNOVI SUMA NA KRŠU? Pitanje obnove šuma na Kršu Dalmacije staro je upravo toliko, koliko i uništenje starih i neprohodnih šuma ovog područja. Traženje puta za rješenje ovog pitanja presudnog je značenja. Ono je još i danas ostalo ovijeno nejasnoćarria i relativno- objektivnim poteškoćama. O traženju puteva za rješavanje ovog pitanja nisu angažirani samo šumari nego i ostali naši ljudi sela i grada, koji se svakodnevno suočavaju sa raznovrsnim nedaćama, koje su odraz posljedica obešumljenosti našeg Krša. Radi ilustracije, a u prilog i ove tvrdnje navest ću nekoliko primjera. Prvo, moj razgovor o problematici čuvanja postojećih i podizanja novih šuma sa drugom Alfirevim Rudolf om-Ruj om, starim borcem i dugogodišnjim predsjednikom Narodnog odbora općine Vodica te višegodišnjim predsjednikom Upravnog odbora Šumarije u Šibeniku. Na pitanje, postavljeno tek nakon što je drug Rujo upoznat u koju mu se svrhu postavlja tj. u svrhu objave u našoj stručnoj štampi, što smatra najprikladnijim u prilog očuvanja postojećih i obnove šuma na obešumljenom šumskom zemljištu našega Krša odgovorio je približno ovako: Pitanje je po izgledu jednostavno, ali je sadržajno složeno i odgovor na njega nije jednostavan. Da se otpočne razgovarati o postavljenom pitanju neminovno je prethodno govoriti o pitanju preodgoja i odgoja našega čovjeka radi izmjene odnosa prema šumama. Čovjek je jedan od najhitnijih faktora sa kojim je neminovno računati za svaki ptothvat na polju našeg društveno-^korisnog rada uopće. Čovjek, o kome bih ovdje nešto želio da kažem, bio bi na prvom mjestu baš sam šumar, od kojega se zaista u ovom pravcu ponajviše očekuje.--On bi trebao da bude ne samo stručnjak profesionalac, nego i istiniti ljubitelj svojega zvanja, koji djeluje odgojno u narodu. Dosadašnja praksa pokazuje, da se na našim zborovima birača agronomi pojavljuju vrlo rijetko, šumari nikako. Mi predstavnici naroda željeli bi, da se sa dosadašnjom praksom u ovom pogledu prestane, pa da se i šumarski stručnjak ubuduće što češće pojavi i na našim skupovima i to ne kao pasivni promatrač, nego kao aktivni propagator obnove naših šuma. Od šumara očekuje se da živom riječi pokaže, a praktičnim primjerom dokaže kako se šuma obnavlja i goli Krš ozelenjava. On bi trebao da bude učitelj naroda u svojoj struci. Ovo nije samo želja ljudi nego i neophodna nužda. Ne §amo na masavriim skupovima, nego bi trebalo, da se šumar kao propagator pojavi i u našim školama, itd. Istina za mnoge stvari neophodna su novčana sredstva, ali je i na drugoj strani također istina da bi se mnoge stvari mogle i te kako izvesti i sa manje sredstava, samo sa malo više volje i ljubavi naprama struci. Drugi primjer kako se može mnogo učiniti kad ima ljudi koji žele i znadu pokrenuti narod jest opet da područje Šibenika. U mjestima, Vodice i Tribunj kod Šibenika kroz deset godina rada na pošumljavanju golog Krša, podignuto je preko 300 tisuća mladih stabala među kojima prevladavaju borovi. Od zasađenih sadnica već danas imade mladih borovih stabala visokih i preko 4 metra. Mlade su šume podigli individualni zemljoposjednici na svojim česticama napuštenog poljoprivrednog zemljišta, jer je uslijed prevelike iscrpljenosti i djelovanja erozionih sila naprosto onesposobljeno za bilo kakovu daljnju racionalnu, ekonomski opravdanu, poljoprivrednu proizvodnju. Tako je na primjer Grubelić-Bainov Andrija, pok. Nike iz Tfibunja, pošumio sve svoje ovakove parcele, i da ih je još imao, sve bi ih bio šumskim drvećem zasadio. Grubelić u ovom pogledu nije usamljen u Tribunju, jer imade dosta svojih sljedbenika u redovima naprednih zemljoradnika. Vlasnici novo podignutih šuma jedino negoduju protiv pojedinaca, ko^i ne čuvaju svoju stoku pa im u mladim šumama redovito nanosi velike štete. Zbog toga naglašavaju da bi im od strane vlasti u pogledu očuvanja njihovih šuma trebalo pomoći. Da bi šumar na Kršu mogao otpočeti svojim teškim radom u popularizaciji uloge šuma, njemu bi društvo trebalo to da omogući, a šumarskoj struci Krša da dade sve ono što je za njen normalni radrazvoj neophodno. Odgojni momenat u najširim slojevima našega naroda je zaista presudan i p nje |