DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U sklopu mera za povećanje proizvodnje stočne hrane, melioracija livada predstavlja jedan od bržih i jeftinijih načina, naročito na unutarnjem mediteranskom području kao´ što je na pr. Lika, gde se prosečni prinos livada kreće od 13 do 18 mtc po ha. 3. Planinske livade — pašnjaci Ovaj tip livada — pašnjaka koji je mnogo raširen u Jugoslaviji i na kojemu se redovno izmenjuje ispaša sa košnjom krajnje je neracionalno iskorištavan. Samo uvođenje gospodarenja u turnusu može odmah da podigne proizvodnju prema prilikama najmanje za 30%. 4. Visoko-planinski pašnjaci Ovih pašnjaka ima na mediteranskom području Jugoslavije oko 501.000 ha, a na jadranskom krškom području 362.000 ha. Znatan deo ovih pašnjaka je preopterećen i erodiran, dok je drugi deo, koji se nalazi na plodnim i dubokim tlima nedovoljno iskorišten. Fertilizacijom i navodnjavanjem treba da se postigne nekoliko- puta veća proizvodnja od današnje. U tom pravcu su u toku mere u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nas ovde najviše zanima povećanje stočne hrane na nekim kategorijama degradiranih površina jadranskog mediteranskog krškog područja. To su: 5. Degradirane niske šume i šikare Degradirane niske šume i šikare mogu da dadu znatne količine stočne hrane po hektaru, koja ima skoro podjednaku krmnu vrednost kao i dobro seno. Seljaci u Dalmaciji već odavno koriste svoje privatne šumom obrasle ograđene površine za proizvodnju lisnika i ogrevnog drva, a površine između i ispod drveća kose. Lisnik se obicno> seče svake treće godine. Jedan hektar takvih privatnih ograda daje godišnje 200 kg suvog lisnika, 200 kg sena i 600 kg ogreva. (3) Pojedini tipovi niskih listopadnih šuma krškog područja daju u 5 god. ophodnji od 8—53 mtc suvog lista po ha, što odgovara količini sena od 12—73 mtc. (4) Napred smo naveli, da u proizvodnji stočne hrane na mediteranskom području Jugoslavije postoji manjak od 12,5 mil. mtc sena. Znatan se deo toga manjka nadoknađuje sa lisnikom i brstom iz šuma. (Vidi tabelu br. 5). Tab. 5. Šumska ispaša u 1953. gr. u mil. mtc Šumska ispaša u 1953. u mil. mtc. Narodna republika Na području ćele Na mediteranskom području republike (5) republike. Preračunato prema (5) Ukupno 22,88 11,53 Hrvatska 10,62 5,73 Slovenija 0,14 0,03 Bosna i Hercegovina 7,94 1,59 Makedonija 2,98 2,98 Crna Gora 1,20 1,20 Na mediteranskom području Jugoslavije prema revidiranim podacima ima 1,633 mil. ha degradiranih šuma i šikara (Stat. God. 1961.) |